Sveta Lucija

ilustracija
SVETA LUCIJA, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

Sveta Lucija (Saint Lucia), država i otok (Saint Lucia) u Malim Antilima (otočna skupina Windward), 32 km južno od otoka Martinique; 616 km².

Prirodna obilježja

Otok je brdovit, vulkanskoga podrijetla. Građen je uglavnom od andezita, bazalta i riolita. Gorje se pruža središnjim dijelom otoka; izdiže se od sjevera prema jugu, gdje se nalazi najviši vrh Mt. Gimie (959 m), a zatim se strmo ruši prema moru. Uz obalu u jugozapadnom dijelu otoka nalaze se nešto niži vrhovi Gros Piton (798 m) i Petit Piton (750 m). Među mnogobrojnim plodnim aluvijalnim nizinama ističu se doline rijeka Roseau i Cul-de-Sac. Planinska unutrašnjost izvorište je mnogih rijeka kratka i brza toka. Uz obalu dugu 158 km more je vrlo duboko, osobito duž zapadne i istočne obale.

Klima je tropska, vlažna, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata. Prosječna godišnja temperatura iznosi između 26 i 32 °C na obali, a oko 13 °C u brdima. Količina oborina kreće se od 1300 mm na obali do više od 3000 mm na šumovitim padinama unutrašnjosti. Glavnina oborina padne od lipnja do prosinca. Povremeno se javljaju tropski cikloni (hurricane).

Izvorna tropska kišna šuma (19,6% površine) sačuvana je još samo u višim planinskim područjima; pod zaštitom (šumski rezervat) nenaseljeno je područje površine 78 km². Obrađeno je 33,7% teritorija (banane, kokosova palma i dr.).

Stanovništvo

Na otoku je prema popisu iz 2001. živjelo 158 076 st., a prema procjeni iz 2005. god. 164 791 st. Prosječna je gustoća naseljenosti 267,5 st./km². Gušće je od prosjeka naseljen sjeverozapadni dio otoka, odnosno područje distrikta Castries (776,5 st./km²) te Vieux Fort (340,3 st./km²) na jugoistoku. Stanovništvo se sastoji većinom od crnaca (50%) i mulata (44%), a ima i Indijaca (potomci doseljenika iz druge polovice XIX. st. i početka XX. st.) te bijelaca. Po vjerskoj pripadnosti stanovnici su većinom rimokatolici (67,5%) ili protestanti (22,0%, 2001). Službeni je jezik engleski, a raširen je i kreolski francuski. Porast broja stanovnika se usporava; dok je u razdoblju 1995–2000. stopa porasta iznosila prosječno 1,4% godišnje, u razdoblju 2000–05. pala je na 0,9%. To je posljedica smanjenoga prirodnog priraštaja (19,0‰, 1995; 7,4‰, 2005), odnosno nižega nataliteta (25,5‰, 1995; 14,3‰, 2005) i stabilne stope mortaliteta (6,5‰, 2005). Smrtnost dojenčadi iznosi 15,6‰ (2003). U dobi je do 14 god. života 31,2% st., od 15 do 59 god. 58,7%, a starije je od 60 god. 10,1% st. (2002). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 12,2% zaposlenoga stanovništva, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15,8%, u uslužnim djelatnostima 57,2%, a nepoznata je zanimanja 14,8% st. (2002). Nepismeno je 9,8% stanovništva (2000). Glavni je i najveći grad Castries na sjeverozapadnom dijelu otoka s 10 634 st. (2001), odnosno 37 963 st. na širem gradskom području. U gradovima živi samo 30,5% stanovništva (2003). Ostala su veća naselja (2001) Vieux Fort (2827 st.) i Soufrière (1997 st.).

Gospodarstvo

God. 2006. ostvaren je BDP u vrijednosti od 899 mil. USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 5420 USD. Najveći udjel u BDP-u ima uslužni sektor s približno 80% (najviše turizam i bankarstvo); u poljoprivredi se stvara oko 5% BDP-a (proizvodnja banana, kokosa, povrća i dr.), a u industriji oko 20% BDP-a (vodeća je tekstilna industrija). Stopa je nezaposlenosti oko 25% (2004). U uvozu prevladava hrana, industrijski proizvodi, vozila i dr., a u izvozu odjeća i poljoprivredni proizvodi (izvoz banana daje više od 40% izvoznih prihoda). Među vodećim su vanjskotrgovinskim partnerima zemlje EU-a i SAD (u uvozu i Venezuela te Trinidad i Tobago).

Promet

Na otoku ima 829 km cesta (2003), od čega je asfaltirano 70%. Otok je povezan sa svijetom zračnim linijama; međunarodne su zračne luke George F. L. Charles kraj Castriesa (regionalni promet Kariba) i Hewanorra kraj Vieux Forta (međukontinentalni promet). Dobro je razvijen pomorski promet; glavne su luke Castries i Vieux Fort.

Novac

Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.

Povijest

Isprva je otok bio naseljen domorodačkim indijanskim plemenima iz skupine Arawak doseljenima iz Južne Amerike. Oko 1400. doselila se skupina južnoameričkih indijanskih plemena Karibi (Karaibi), koji su otok nazivali Iouanalao ili Hewanorra (Otok iguana). Unatoč tomu što se smatralo da je otok otkrio K. Kolumbo 1502., najvjerojatnije ga je oko 1499. otkrio španjolski istraživač Juan de la Costa. Iako je prema predaji prvo naselje na području Svete Lucije oko 1550. na Golubljem otoku (Pigeon Island) osnovao francuski gusar François Le Clerc zvan Drvena noga, prvi europski doseljenici bili su Francuzi s Martiniquea, koji su se ondje trajno naselili tek nakon sporazuma s Karibljanima 1660. Nakon kratkotrajne britanske uprave (1660–67), sporazumom iz Brede otok je bio vraćen Francuzima, koji su ga 1674. proglasili depandansom kolonije Martinique. U drugoj polovici XVII. st. naseljavani su iz Afrike crni robovi, koji su ubrzo postali većinsko stanovništvo na otoku. Tijekom XVIII. i početkom XIX. st. naizmjence je bio pod francuskom i britanskom upravom sve do 1814., kada je postao britanskim posjedom. Britanska uprava ukinula je ropstvo 1834. Od 1838. do 1885. otok je bio u sastavu britanske kolonije Windward Islands (Privjetrinski otoci), kojom je upravljao guverner s Barbadosa.

Samouprava je uvedena u veljači 1967., a neovisnost je proglašena 22. II. 1979. Morska granica prema francuskom posjedu Martiniqueu određena je 1981., a gospodarska zona, u širini od 200 morskih milja, proglašena je 1984. Politički vodeće postaju Ujedinjena radnička stranka (UWP) i Laburistička stranka Svete Lucije (SLP). John G. M. Compton, vođa UWP-a (1964–96., 2005–07), najdulje je bio na položaju premijera (1967–79., 1982–96. i od prosinca 2006. do smrti 7. IX. 2007). Potkraj 2011. premijer je postao Kenny Anthony, vođa SLP-a (bio je premijer 1997–2006).

Politički sustav

Prema Ustavu od 22. II. 1979., Sveta Lucija je ustavna monarhija, članica Commonwealtha. Poglavar je države britanski monarh, kojeg u državi zastupa generalni guverner. Izvršnu vlast ima Vijeće ministara, čijega premijera i ministre imenuje generalni guverner. Zakonodavnu vlast, uz britanskog monarha, ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Skupštinskoga doma (House of Assembly) sa 17 izravno biranih zastupnika i postavljenim predsjednikom doma, te Senata (Senate) s 11 senatora koje imenuje generalni guverner. Parlamentarci se biraju na mandat od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Istočnokaripski vrhovni sud (Eastern Caribbean Supreme Court). Administrativno Sveta Lucija se dijeli na 11 upravnih jedinica. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 22. veljače (1979).

Sveta Lucija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59010>.