STRUKE:

Stockholm

ilustracija
STOCKHOLM
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Stockholm [stɔ'khɔlm], glavni i najveći grad Švedske i velika luka na utoku jezera Mälaren u Baltičko more; 1 372 565 st. (2010); metropolitansko područje, tzv. Veliki Stockholm, 2 163 042 st. (2013). Ubraja se u najljepše gradove na svijetu. Leži na 14 otoka i nekoliko poluotoka međusobno povezanih s pedesetak mostova te ga nazivaju »Venecijom Sjevera« (vode prekrivaju 30% površine grada). Stari dio grada (Gamla stan) nalazi se uglavnom na otoku Stadsholmenu, te na otocima Strömsborgu, Helgeandsholmenu i Riddarholmenu. U tom su dijelu kraljevski dvor (Stockholms slott, službena rezidencija, izgrađena u XVII–XVIII. st.), gradska vijećnica, viteška kuća, crkve iz XIII. st. Sv. Nikola (Storkyrkan; pregrađena u XVIII. st.) i Riddarholmskyrkan (obnovljena u XIX. st.) i dr. Od 1991. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine nalazi se kraljevska privatna rezidencija Drottningholm (palača, kazalište, kineski paviljon), a od 1994. i groblje Skogskyrkogården, izgrađeno 1917–20. prema projektu G. Asplunda. Stockholm je sjedište Kraljevske akademije znanosti (osnovana 1739), Švedske akademije (1786), Sveučilišta (1878), Karolinskoga medicinskog instituta (1810), Kraljevskoga tehnološkog instituta (1827), Kraljevskoga teatra (opere), vojne akademije Karlberg (1792) i dr. ustanova. Među mnogim muzejima ističu se Nacionalni (osnovan 1792), Nobelov, Vasa (ratni brod iz XVII. st.), Nordijski (kulturno-povijesni), moderne umjetnosti i Skansen (etnološki muzej na otvorenom). Stockholm je veliko privredno, kulturno i prometno središte Švedske i Skandinavije. Stanovništvo je zaposleno uglavnom u uslužnim djelatnostima. Uz tradicionalnu metalnu, strojograđevnu, kemijsku, farmaceutsku, tekstilnu i prehrambenu industriju, proizvodnju celuloze i papira, ističu se u novije doba proizvodnja industrijskih robota, elektrotehnička i elektronička industrija (IBM, Ericsson, Electrolux) te visoka tehnologija (biotehnologija i dr.). Jedna je od najvećih švedskih trgovačkih (4,2 milijuna tona, 2009) i baltičkih putničkih (9,5 milijuna putnika, 2012) i trajektnih luka (prijevoz cestovnih i željezničkih vozila prema Finskoj i dr. državama). Zračne luke (Arlanda i Bromma). – Područje Stockholma bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. U ranom srednjem vijeku bilo je jedno od središta Šveđana, koji su početkom XII. st. na mjestu današnje kraljevske palače na otoku Stadsholmenu podignuli utvrdu Tre Kronor uz koju se razvilo ribarsko naselje. Za vladavine regenta Birgera Jarla (vladao 1248–66) Stockholm je 1252. stekao gradske povlastice. Zahvaljujući tomu i povoljnu geografskom položaju, tijekom razvijenoga srednjeg vijeka postao je važnim središtem trgovine s gradovima na Baltiku. U XIV. st. došao je pod nadzor Hanze koja mu je nametnula obvezu (ukinuta tek 1471) prema kojoj se polovica gradske uprave morala sastojati od Nijemaca. U to je doba Stockholm brojao oko 5000 stanovnika. Pod dansku vlast potpao je 1520. za vladavine kralja Kristijana II. te bio poprištem njegovih obračuna s političkim protivnicima (Stockholmsko krvoproliće, 8. XI. 1520). Pošto su u ustanku pod vodstvom Gustava Erikssona Vase (potonji švedski kralj Gustav I. Vasa) Danci bili 1521. protjerani, Stockholm se brzo razvio u gospodarsko i upravno središte Švedske. Za dinastije Vasa smatrao se prijestolnicom zemlje. Gospodarski i kulturni napredak grada privremeno je prekinuo požar koji je izbio 1625. i gotovo potpuno uništio Gamla Stan (srednjovjekovna jezgra Stockholma). Za kraljice Kristine na glasu je bio kao jedno od europskih kulturnih središta jer su se na njezinu dvoru okupljali mnogi umjetnici i znanstvenici (R. Descartes, H. Grotius). Pošto je u požaru 1697. bila uništena stara srednjovjekovna utvrda Tre Kronor, iste godine započela je gradnja nove kraljevske palače na njezinu mjestu (dovršena 1720., obnovljena 1898–1902). Uspon Švedske u baltičku velesilu tijekom XVII. i XVIII. st. odrazio se i na veličinu Stockholma koji je sredinom XVIII. st. imao već 70 000 st. Zahvaljujući bogatim nalazištima ugljena i željezne rude te povoljnu geografskom položaju, tijekom XIX. st. razvio se u jedno od najjačih industrijskih središta Švedske.

Stockholm. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58188>.