sklopni aparati

ilustracija
SKLOPNI APARATI, rastavljači srednjega napona
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

sklopni aparati, u elektrotehnici (elektroenergetici), aparati za uspostavljanje, održavanje i prekidanje normalnih i nenormalnih pogonskih stanja strujnih krugova skokovitom promjenom vlastitog otpora. Omogućavaju sklapanje, tj. uklapanje i isklapanje (uključivanje i isključivanje), pokretanje, regulaciju i zaštitu uređaja u proizvodnji, prijenosu, razdiobi i potrošnji električne energije. Danas prevladavaju mehanički sklopni aparati zasnovani na kontaktima koji se spajaju i razdvajaju u procesu sklapanja (kontaktni sklopni aparati). Beskontaktni sklopni aparati sklapaju struju upravljanjem vodljivošću poluvodiča. Prema nazivnomu naponu razlikuju se sklopni aparati niskoga napona (izmjenični do 1 kV, istosmjerni do 1,2 kV), srednjega napona (3,6 do 52 kV), visokoga napona (72,5 do 420 kV) i vrlo visokoga napona (više od 525 kV). Temeljna je podjela sklopnih aparata svih razina nazivnoga napona prema namjeni: rastavljači, sklopke, sklopnici, prekidači, zemljospojnici, osigurači, odvodnici prenapona, releji, pokretači, pogoni i pribor, sklopne aparature.

Rastavljači

Rastavljači se rabe za sklapanje u beznaponskom stanju, a u otvorenom položaju osiguravaju propisani vidljiv razmak među kontaktima. Mogu trajno voditi struju u normalnim pogonskim uvjetima (nazivnu struju), te određeno vrijeme u nenormalnim uvjetima (struju kratkoga spoja). Grade se za sve razine napona za vanjsku i unutarnju ugradnju.

Sklopke

Sklopke služe za trajno vođenje i sklapanje struje u normalnim pogonskim uvjetima, kratkotrajno mogu podnositi i uklapati struje u nenormalnim pogonskim uvjetima (struje kratkoga spoja), ali ih ne mogu prekidati. Grade se prvenstveno niskonaponske sklopke, koje se s obzirom na pomične kontakte dijele na polužne, valjkaste, grebenaste i paketne, praktički samo za unutar. ugradnju. Sklopke koje u otvorenom položaju zadovoljavaju zahtjeve određene i za rastavljač nazivaju se rastavnim sklopkama. Grade se kao niskonaponske i srednjonaponske, rijetko visokonaponske, primarno za unutar. ugradnju. Gašenje el. luka u sklopkama i rastavnim sklopkama zasniva se na brzom odvajanju kontakata na potrebnu udaljenost u zraku.

Sklopnici

Sklopnici imaju jedan stabilan položaj kontakata, u koji se vraćaju kada pogonskomu mehanizmu (obično elektromagnetskomu, rjeđe pneumatskomu) prestane napajanje energijom. Obično su bez ručnog upravljanja, a mogu uklapati, voditi i prekidati struju u normalnim pogonskim uvjetima i pri preopterećenjima. Imaju veliku mehaničku i el. trajnost te mogućnost velike učestalosti sklapanja. Niskonaponski sklopnici mogu biti s kontaktima u zraku i visokom vakuumu, a srednjonaponski u plinu (sumporovu heksafluoridu) i visokom vakuumu. Za posebne se namjene grade poluvodički sklopnici, te tzv. hibridni sklopnici, gdje se mehan. kontaktima za rasterećenje pri sklapanju dodaju poluvodiči, obično tiristori.

Prekidači

Prekidači mogu uklapati, voditi i prekidati struju u normalnim pogonskim uvjetima, te uklapati, u određenom vremenu voditi i prekidati struju u nenormalnim pogonskim uvjetima. Grade se za sve razine napona za vanjsku i unutarnju ugradnju. Prema mediju za gašenje električnoga luka pri sklapanju razlikuju se pneumatski (medij je stlačeni zrak), hidromatski (destilirana voda s dodatkom glikola za sniženje ledišta), uljni (velika količina ulja u posudi s kontaktnim sustavom) i malouljni prekidači (mala količina ulja, posebne lučne komore u pojedinačnim polovima za svaku fazu). Danas su u visokonaponskom području najvažniji prekidači sa sumporovim heksafluoridom, a u području srednjega napona prekidači s vakuumskim komorama.

Zemljospojnici

Zemljospojnici služe za uzemljenje dijelova strujnih krugova. Oni mogu struju određeno vrijeme voditi u nenormalnim, ali ju ne mogu trajno voditi u normalnim pogonskim uvjetima. Postoje brzi (imaju mogućnost uklapanja struje kratkoga spoja) i spori zemljospojnici. Grade se kao samostalni aparati ili kao prigradnja na prekidače, rastavljače i rastavne sklopke.

Osigurači

Osigurači prekidaju struju u porastu, štiteći tako opremu u strujnom krugu (→ osigurač).

Odvodnici prenapona

Odvodnici prenapona rabe se za zaštitu od prenaponskih valova ograničavanjem visine udarnoga napona, te amplitude i trajanja popratne struje. U manje značajnim postrojenjima izvode se s iskrištima, a oni bez iskrišta (s cinkovim oksidom) služe za zaštitu od prenapona izazvanih atmosferskim pražnjenjima i sklopnim prenaponima. Grade se za sve razine napona, za vanjsku i unutarnju ugradnju.

Releji

Releji automatski otvaraju ili zatvaraju svoje kontakte pod utjecajem neke mjerene fizikalne veličine (napona, struje, tlaka, temperature i sl.) kada ona dosegne određenu vrijednost, prenoseći upravljački impuls nekomu drugom sklopnom aparatu, npr. sklopniku ili prekidaču, koji mogu obaviti drugi, najčešće veći rad.

Pokretači

Pokretači su kombinacije sklopnih aparata potrebnih za pokretanje i zaustavljanje motora te za puštanje u pogon drugih trošila, održavajući pritom određene pogonske veličine (struju, zakretni moment itd.) u određenim granicama. Smanjenje udarne struje, npr. u motoru, postiže se postupnim isklapanjem otpora u pokretaču. Otpornici mogu biti žičani, limeni i lijevani. Kao otpornik se rabi i ulje, te voda s dodatkom do 2% soli. Elektromehanički pokretači omogućuju mnogo sklapanja s velikom učestalošću. (→ pokretač)

Pogoni i pribor

Pogoni i pribor u sklopnoj tehnici obuhvaćaju različitu opremu za ručni, elektromotorni, elektromagnetski i pneumatski pogon sklopnih aparata, te izolatore (potporne, provodne, prolazne, specijalne). Ovamo se ubrajaju i otpornici, prigušnice, kondenzatori, mjerni i signalni uređaji, elektromagneti, ventili, okidači, redne stezaljke, kabelske uvodnice i dr.

Sklopne aparature

Sklopne aparature skupovi su sklopnih aparata s pripadnom upravljačkom mjernom, regulacijskom i zaštitnom opremom, te pogonima i priborom sastavljenim u jedinstvene cjeline s kojima se grade sklopna postrojenja. Uži pojam u praksi označava posebnu vrstu aparatura za razdjelne (distribucijske) mreže prstenasta oblika, što je najčešće skup tropolnih sklopnih aparata u zajedničkim plinonepropusnim kućištima s plinom sumporovim heksafluoridom za izoliranje i gašenje električnog luka u aparatima. U suvremenim rješenjima taj plin služi za izoliranje, a električni luk gasi se u vakuumskim komorama.

sklopni aparati. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56453>.