Sestrunj, otok u zadarskom otočju, između Molata na sjeverozapadu, Velog i Malog Tuna te Zverinca na zapadu, Dugog otoka na jugozapadu i jugu, Iža na jugoistoku, Ugljana na istoku i Rivnja na sjeveroistoku; obuhvaća 15,12 km² s 45 st. (2021). Pruža se u dinarskom smjeru; dug je 11 km, širok do 2 km. Pripadaju mu i otočići: Rivanj (3,6 km²), Sestrica Vela (0,2 km²), Sestrica Sridnja (0,1 km²), Sestrica Mala (0,03 km²), Veli Paranak (0,03 km²) i Mali Paranak (0,03 km²). Duljina obalne linije iznosi 29,3 km, a indeks razvedenosti 2,1. Razvedeniji je jugoistok (uvale Kablin, Hrvatin ili Hrvatinj, Dumboćica, Marovica, Sušica) od sjeverozapada otoka. Sestrunj je građen od gornjokrednih vapnenaca i dolomita. Najviši vrh Obručar (185 m). Pretežno obrastao makijom (oko 80% površine otoka). Stanovnici se bave uzgojem vinove loze, masline, smokve i dr. te stočarstvom, ribarstvom i turizmom. Uljara (osn. 2003; maslinovo ulje). Brodskim linijama povezan je sa Zadrom. Sestrunj, jedino otočno naselje, razvilo se u unutrašnjosti. – Tragovi naseljenosti datiraju od prapovijesti (ilirske gradine iznad istoimenoga sela na brežuljku Gračinici, brojni kameni grobni humci). U antici je na otoku djelovalo više kamenoloma. Već u X. st. Konstantin VII. Porfirogenet zabilježio ga je pod imenom Estiun. U srednjem vijeku bio je sastavni dio otočnih posjeda zadarske komune, a za mletačke vlasti (XV–XVIII. st.) na otoku je bila razvijena proizvodnja opeka i crjepovlja. God. 1640. kupnjom ga je stekla zadarska plemićka obitelj Soppe. Stanovništvo se tradicionalno bavi ribarstvom.
