Sergijev Posad

Sergijev Posad (Sergiev Posad, Сергиев Посад [s’e'rg’iif pasa't]; 1919–30. Sergijev, 1930–91. Zagorsk/Загорск [zago'rsk]), grad u Rusiji, 70 km sjeveroistočno od Moskve; 110 878 st. (2010). Osnovan 1742. Povijesnu jezgru tvori veliki manastir – Trojice‑Sergijeva lavra (od 1993. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine). Grad se planski izgrađuje od 1782. Strojograđevna, kemijska, tekstilna i prehrambena industrija, proizvodnja igračaka.

Trojice-Sergijeva lavra (ruski Troice‑Sergieva lavra [tro'ic’ə s’e'rg’i·ivə la'vrə]: lavra Sv. Trojstva i sv. Sergija), manastir što ga je u prvoj polovici XIV. st. osnovao Sergije Radonješki (lavra od 1744). Kao bogat feudalni posjed (u XVIII. st. brojio oko 100 000 muških kmetova) imao je važnu ulogu u političkom i gospodarskom životu sjeverne Rusije, podupirući centralističku politiku velikih knezova. U XVI. st. utvrđen je zidinama. Početkom XVII. st. izdržao je šesnaestomjesečnu opsadu Poljaka i tako spriječio blokadu Moskve sa sjevera. Od XIV. do XVII. st. bio je najistaknutije rusko kulturno središte, u kojem su se pisale, prepisivale i sabirale knjige i okupljali umjetnici (ikonopisci, drvorezbari, zlatari itd.). Od XIX. st. u njem se nalazi moskovska bogoslovna akademija, a od 1920. i povijesno‑umjetnički muzej. Arhitektonsku cjelinu lavre oblikuju građevine različitih stilova, među kojima se ističu: Trojicki sabor (1422–23) s ikonostasom Andreja Rubljova, Duhovskaja crkva (1476–77), Uspenski sabor (1559–85), bolnica s crkvom Zosima i Savatija (1635–37).

Sergijev Posad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55483>.