STRUKE:

Segovia

Segovia [seγo'βia], glavni grad istoimene pokrajine u Kastilji (autonomna zajednica Castilla y León), srednja Španjolska; 52 728 st. (2015). Leži na zapadnim pristrancima masiva Sierra de Guadarrama, 75 km sjeverozapadno od Madrida. Metalurgija, industrija papira, namještaja i prehrambenih proizvoda. Visoke škole, Artiljerijska akademija. Čuven je rimski akvedukt iz I. st. građen od granitnih lukova u dva kata, visine do 28,5 m; sačuvane su romaničke crkve (San Esteban, San Martín, La Trinidad, San Lorenzo, San Millán), gradske zidine, gotička katedrala (1525–1616), alkazar građen u XI–XII. st. Stari dio grada i akvedukt uvršteni su 1985. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Pokrajina Segovia obuhvaća 6923 km² sa 157 570 st. (2015). – Na mjestu današnjega grada Iberi su potkraj VIII. st. pr. Kr. podignuli prvo utvrđeno naselje, koje su približno 80. pr. Kr. osvojili Rimljani i priključili rimskoj provinciji Tarraconensis. Pod rimskom vlašću Segovia je bila sve do pol. V. st., kada su ju osvojili Zapadni Goti te priključili svojemu Toledskomu Kraljevstvu. Za vrijeme njihove vladavine Segovia je prije 589. postala sjedištem biskupije. Pod zapadnogotskom vlašću bila je najkasnije do 714., kada su ju osvajali Arapi. God. 1079. osvojio ju je kralj Leóna i Kastilje Alfons VI. Hrabri, koji je za njezinu zaštitu sagradio znamenitu tvrđavu (alkazar). Prije 1115. bila je obnovljena biskupija. Za vladavine Alfonsa X. Mudroga (1252–84) Segovia je bila prijestolnica Kraljevstva Leóna i Kastilje. Tijekom srednjeg vijeka bila je značajno središte tekstilne proizvodnje. Gospodarski napredak zaustavile su česte epidemije kuge u XVI. st. Od 1586. do 1730. u njoj se nalazila kraljevska kovnica novca.

Segovia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55180>.