Rivanj, otok u zadarskom otočju; obuhvaća 4,14 km² s 23 st. (2021). Leži između otokâ Sestrunja na zapadu i Ugljana (0,4 km) na jugoistoku; sjeverozapadno leže otočići Tri sestrice. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; dug je 3,4 km, širok do 1,4 km. Najviši vrh Lukočina (112 m). Građen je od krednih vapnenaca. Obala je nerazvedena; duga je 10,3 km, koeficijent razvedenosti 1,5. Raširena je makija i šikara. Jedino naselje Rivanj leži na zap. obali, a njegov stariji dio u unutrašnjosti otoka. Poljodjelstvo; ribarstvo. Turizam. Trajektne veze sa Zadrom i susjednim otocima (Ist, Molat, Zverinac, Sestrunj). – Tragovi naseljenosti datiraju od prapovijesti (gradine na uzvisini Vela glava). Naselje je u pisanim vrelima prvi put zabilježeno sredinom XIV. st., a zatim ponovno u XV. st., kada je u zadarskom katastru zabilježeno kao Rivan, u drugim pak vrelima i kao Ripanium. U srednjem vijeku otok je bio sastavni dio zadarske komune. God. 1640. kupnjom ga je stekla zadarska obitelj Lantana. Potkraj XIX. i početkom XX. st. velik dio stanovništva emigrirao je u SAD, a nakon II. svjetskoga rata većina se stanovnika naselila u Zadar. Na otoku se nalaze ostatci srednjovjekovne crkve sv. Barbare.
