STRUKE:

Riga

ilustracija
RIGA
ilustracija1ilustracija2

Riga (latvijski Rīga), glavni grad i velika trgovačka i ribarska luka Latvije na utoku Zapadne Dvine (Daugava) u Riški zaljev; 658 640 st. (2011). Na desnoj obali rijeke razvijala se do XIX. st., kada prelazi i na suprotnu obalu. Povijesna jezgra grada uvrštena je 1997. na UNESCO‑ov popis svjetske kulturne baštine. Među građevinama je najznačajnija gotička katedrala iz XIII. st. (poslije obnovljena), zamak (prvotno podignut u XIV. st.; danas muzej), crkva Svētā Jura iz XIII–XVI. st., cehovska »Kuća crnih glava« iz XIV. st. (poslije pregrađivana) i drvene kuće iz XVIII. i XIX. st.; od gradskih zidina izgrađenih u XIII–XVIII. st. (porušeni sredinom XIX. st.) sačuvana je kula Pulvertornis. U novom dijelu grada ističu se građevine arhitekta Jānisa Frīdrihsa Baumanisa (1834–91). Riga je najjače kulturno, financijsko i industrijsko središte zemlje. Ima više sveučilišta (Latvijas Universitāte, osnovano 1919; Rīgas Tehniskā universitāte, osnovano 1958), Akademiju znanosti, mnoge muzeje (Muzej stranih umjetnosti, Povijesni muzej Latvije, Povijesni muzej grada Rige i pomorstva, etnopark i dr.). Od stranih ulaganja, osobito pojačanih nakon ulaska Latvije u Europsku uniju, čak 60% uloženo je u Rigu. Industrija grada ostvaruje 51% industrijske proizvodnje zemlje (2005); glavne su prehrambena, drvna, strojograđevna, tekstilna i farmaceutska industrija. Trgovačka luka ima veliku važnost; 2011. prekrcano je 34,1 milijun tona tereta (7,4 milijuna tona u 1996). Glavninu prometa čini izvoz ugljena (49%), drva i naftnih proizvoda. Međunarodna zračna luka. – Rigu je osnovao 1201. biskup Albert I. Livonski na mjestu starijega naselja baltičkih Letonaca iz X. ili XI. st. te učinio sjedištem biskupije (od 1255. nadbiskupije) i glavnim uporištem Reda vitezova mača (1201). Godine 1225. stekla je gradske povlastice. Od polovice XIII. st. bila je u sastavu tzv. Livonske konfederacije (do 1561) te Hanze (od 1282). Tijekom XIV. st. razvila se u središte trgovine s Litvom i Rusijom. Nakon Livonskoga rata (1558–83) između Rusije, Poljske, Švedske i Livonskoga viteškog reda, koji je završio njegovim raspadom 1561–62., postala je slobodnim gradom. Godine 1581. pripala je poljsko-litavskoj državi, 1621. Švedskoj te 1710. Rusiji. Novi dio Rige, koji je od staroga grada odijeljen zelenim pojasom, nastao je oko polovice XIX. st., na mjestu starih utvrda. Godine 1921. ondje je bio sklopljen mirovni ugovor između Sovjetske Rusije i Poljske. Od 1922. bila je glavni grad neovisne države Republike Letonije, a od 1940. Letonske Sovjetske Socijalističke Republike. Za II. svjetskog rata pod njemačkom okupacijom (1941–44). U listopadu 1944. zaposjele su ju postrojbe Crvene armije.

Riga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52843>.