Rava, otok u zadarskom otočju, između Dugog otoka na zapadu i Iža na istoku; obuhvaća 3,6 km² sa 67 st. (2021). Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; dug je 4,8 km; širok do 1,4 km. Građen je od vapnenaca. Najviši vrh Babikovac (98 m). Duljina obale 16,0 km, koeficijent razvedenosti 2,4. Veće uvale: Lokvina, Marinica, Paladinica, Tanko. Obrastao je niskim grmljem i šumarcima crnike. Uzgoj masline, vinove loze, rogača i dr.; ribarstvo. Turizam. Trajektne veze sa Zadrom te Dugim otokom i Ižem. Jedino naselje Rava leži na zapadnoj obali, a sastoji se od zaselaka Velika Rava (uvala Marinica) i Mala Rava (uvala Lokvina). – Tragovi naseljenosti datiraju iz predrimskoga doba. Prema kasnijoj predaji, Ravu su naselili stanovnici Dugog otoka. Prvi poznati spomen otoka datira iz latinske isprave iz 1269. Prema jednoj pretpostavci ime je dobio prema zadarskoj plemićkoj obitelji Rava (Raua), koja je ondje u srednjem vijeku imala svoje posjede, dok je prema drugim mišljenjima ime otoka znatno starije te potječe od ilirsko-keltske riječi grava (stijena, pećina). U srednjem vijeku nalazio se u sastavu zadarske komune te je pripadao Zadarskoj nadbiskupiji kao jedna od njezinih najstarijih župa. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije potječe iz XIV. st. U prošlosti je na otoku bilo razvijeno glagoljaštvo.
