Badoer [~ε'r], mletačka plemićka obitelj. Bogatstvo je stekla trgovinom s Bliskim istokom, a njezini članovi igrali su zapaženu ulogu u političkom životu od XIII. do XVII. st. Stefano (u. 1242) bio je načelnik Padove, borio se protiv Ezzelina da Romana (1229) i surađivao u pisanju mletačkog statuta. Početkom XIV. st. pripadnici obitelji najaktivniji su sudionici urote Querini–Tiepolo 1310., kojoj je cilj bio zbacivanja dužda i promjena karaktera vlasti u Veneciji. Trgovac Giacopo (1403 – oko 1445) sastavio je knjigu računa, danas jedan od najvažnijih izvora za povijest onodobne sredozemne i crnomorske trgovine. Od XV. do XVII. st. istaknuli su se članovi obitelji kao političari i vješti mletački diplomati. Sebastiano (1424–89) i Andrea (1545–75) bili su poslanici u Španjolskoj, Francuskoj, kod pape Grgura XIII. i u Carigradu. Alvise (1483–1554) se istaknuo 1537. u borbi protiv Osmanlija, bio je poslanik kod Karla V. Habsburgovca i u Carigradu, gdje je 1540. sklopio mir kojim je Venecija Osmanskomu Carstvu prepustila Nafplio i Monemvasiju. Alberto (1540–92), izaslanik kod Filipa II., Rudolfa II. i Siksta V., zagovarao je vjersku toleranciju prema francuskim pristašama reformacije. Federico (1519–93), političar i izaslanik kod Karla V. (1554) i Filipa II. (1557), osnovao je 1558. u svojoj kući Accademia della fama i okupio intelektualnu elitu oko projekta tiskanja i promicanja knjiga. Barbaro Giacomo (1617–57) istaknuo se u Kandijskom ratu time što je zauzeo Tened i odlučio ishod bitke za Hij (1657). Giovanni Alberto (1649–1714) postigao je crkvenu karijeru, bio je mletački patrijarh i primas Dalmacije (1688) te biskup Brescie i kardinal od 1706.
