rafinerija

ilustracija
RAFINERIJA nafte u Rijeci
ilustracija1ilustracija2

rafinerija (njem. Raffinerie < franc. raffinerie), industrijsko postrojenje u kojem se sirovine ili tehnički proizvodi pročišćavaju (rafiniraju) u čiste proizvode (rafinerija ulja, šećera, bakra, zlata) ili prerađuju (rafinerija nafte). – Rafinerije nafte, postrojenja u kojima se sirova nafta prerađuje u uporabive proizvode (→ naftni derivati), a razlikuju se prema temeljnim proizvodima (loživa ulja, motorna goriva, mineralna maziva ulja i osnovne petrokemikalije). Najjednostavnija je rafinerija loživih ulja, kada sastav proizvoda odgovara sastavu sirove nafte, pa je glavni posao razdvajanje frakcija atmosferskom destilacijom, uz reformiranje i hidroobradbu. Uz benzin i dizelsko gorivo najviše se proizvodi lako i teško plinsko ulje (loživo ulje), a ostatak se nakon destilacije izravno rabi kao teško loživo ulje. Složenija je rafinerija motornih goriva, koja uz atmosfersku ima i vakuumsku destilaciju te većinu ostalih postrojenja preradbe, posebice katalitičko krekiranje, često i hidrokrekiranje, reformiranje i obradbu vodikom. Destilacijski se ostatci podvrgavaju koksiranju i lomu viskoznosti, a dobiva se i bitumen. Tako se postiže veći prinos motornih goriva s visokim vrijednostima oktanskog, odn. cetanskoga broja. Te rafinerije imaju vrlo velike preradbene kapacitete (20 × 106 t godišnje) pa se dobivaju i velike količine rafinerijskih plinova, posebice propana i butana te izobutana, koji je sirovina za dobivanje alkilat-benzina s vrlo visokim oktanskim brojem. Ako rafinerija uz proizvodnju motornih goriva prerađuje i ostatke atmosferske i vakuumske destilacije u bazna mineralna ulja, naziva se rafinerija maziva. U proizvodnji baznih mineralnih ulja uklanja se iz destilata pretežiti dio aromatskih ugljikovodika (dearomatizacija) i nižih parafinskih ugljikovodika (deparafinacija). Uklanjanjem asfaltnih tvari iz ostatka vakuumske destilacije (deasfaltizacija) dobiva se bazno mineralno ulje najveće viskoznosti, a sirovo bazno mineralno ulje podvrgava se obradbi vodikom. Petrokemijske rafinerije sadrže, uz navedena postrojenja za preradbu nafte, i postrojenja za temeljne petrokemijske proizvode, prvenstveno za odvajanje aromatskih ugljikovodika iz reformat-benzina (benzen, toluen, ksilen), zatim za niže alkane i alkene, a često i za parno krekiranje primarnoga benzina za proizvodnju etilena, propilena i nezasićenih C4-ugljikovodika. (→ nafta; reformiranje benzina)

rafinerija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51603>.