Bačka (madžarski Bácska), područje između Dunava na zapadu i jugu i Tise na istoku, uglavnom u sjeverozapadnom dijelu Vojvodine, Srbija (8218 km² s 990 364 st., 2011; prema popisu iz 2002. god. bilo je 42 227 Hrvata, a 2011. god. 35 437) te malim dijelom u južnoj Madžarskoj. Ravničarsko područje u kojem se reljefno izdvajaju Subotička peščara, Telečka lesna zaravan, titelski lesni plato (Titelski breg) i dunavska akumulacijska terasa. Klima je stepsko‑kontinentalna; oborina 500 do 700 mm godišnje. Na plodnom tlu dobro je razvijeno ratarstvo: uzgajaju se žitarice (kukuruz, pšenica), krmno i industrijsko bilje (uljna repica, suncokret, soja, šećerna repa, konoplja), povrće (paprika); vinogradarstvo. Stočarstvo i peradarstvo, konjogojstvo. Prehrambena industrija (mesna industrija, šećerane, tvornice ulja, mlinovi), tekstilna, metalna, elektrotehnička i kemijska industrija te preradba nafte (Novi Sad). Za promet su važni riječni tokovi (Dunav, Tisa), dok su zbog taloženja mulja na važnosti izgubili Veliki bački kanal (od Bezdana do Bečeja; dio sustava kanala Dunav–Tisa–Dunav) i Mali bački kanal (od Malog Stapara do Novog Sada). Najveći gradovi: Novi Sad i Subotica. – U Bačkoj živi najveći dio Hrvata u Srbiji. Bački Hrvati uglavnom su Bunjevci i Šokci. Glavno je središte hrvatskoga življa Subotica, a naselja su sa znatnim brojem Hrvata i Sombor, Novi Sad, Sonta, Tavankut i Bački Monoštor u srpskom dijelu, odnosno Baja u Madžarskoj. – Povijesna pokrajina između Dunava i Tise dobila je naziv prema nekadašnjem pokrajinskom i crkvenom središtu Baču (madž. Bács). Na njezinu području postoje mnogobrojni arheološki nalazi iz različitih razdoblja, počevši od neolitika, rimskog razdoblja do seobe naroda. U brončano doba (1800. do 1000. pr. Kr.) Bačku su najvjerojatnije nastavala ilirske panonske i dačke etničke skupine, u VI. st. pr. Kr. ondje su se naselili trački Agatirsi, a u IV. st. pr. Kr. pojavili su se Kelti. U I. st. pr. Kr. područje Bačke naselili su sarmatski Jazigi, koje su 269. porazili Goti. U te krajeve u V. st. stižu Huni, a u drugoj polovici VI. st. u Bačkoj se najprije nastanjuju Avari, a potom i Slaveni. Ondje je bilo središte avarske države. U franačko-avarskom ratu 791–796. Karlo Veliki uništio je avarsku državu i osvojio područje Bačke. U prvoj polovici IX. st. u Bačku su prodrli Bugari, a od kraja IX. do polovice X. st. osvajali su je Madžari i uveli županijski sustav vlasti sa središtem u Baču. Srednjovjekovna Bačka županija obuhvaćala je južni dio današnje Bačke, a sjeverni je pripadao Bodroškoj županiji sa sjedištem u Bodrogu kraj današnjega Bačkog Monoštora. Bačka je teško stradala za seljačke bune pod vodstvom G. Dózse (1514) i za doba osmanskih napadaja. Pod osmansku vlast došla je nakon Mohačke bitke (1526), a od 1541. bila je u sastavu Segedinskog sandžaka i Budimskog pašaluka. Već u XVI. i zatim u XVII. st. ondje se naseljuju Hrvati, a posebno velike skupine Hrvata (Bunjevaca) u Bačkoj se naseljuju potkraj XVII. st. God. 1612–18. u Bačkoj djeluju i dva katolička misionara, od kojih je jedan bio B. Kašić, a od 1655. u Segedinu stalno živi jedan katolički svećenik Hrvat, koji povremeno opslužuje katolike u Subotici. Bunjevce također pohode i franjevci iz Bosne, kao i beogradski biskup. God. 1696. obnovljena je Bačka županija, a prvim njezinim velikim županom bio je kaločki nadbiskup Pavao Széchenyi. Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699) Bačka je oslobođena od osmanske vlasti. Tijekom XVIII. st. u njoj su kolonizirani Nijemci, Madžari, Slovaci i Rusini, a nakon Austro-ugarske nagodbe pretežno Madžari i Nijemci. Veći se dio Bačke 1849–60. nalazi u sastavu »Srpske Vojvodine«. Od 1867. Bačka je bila u sklopu ugarske županije Bács-Bodrog, a nakon I. svjetskog rata podijeljena je između Madžarske i Kraljevine SHS. God. 1941. čitavu Bačku zauzela je madžarska vojska, nakon čega se ondje razvio pokret otpora madžarskoj vlasti – potkraj listopada 1941. osnovan je Šajkaški odred, a tijekom 1943. i 1944. novi partizanski odredi. U listopadu 1944. u Bačkoj je madžarska vlast dokinuta bez većih borbi. Nakon II. svjetskog rata Bačka je ponovno podijeljena tako da je manji njezin dio ostao u sastavu Madžarske, a veći je pripao Jugoslaviji. Kao dio Vojvodine danas je u sastavu Srbije.
