Queensland

Queensland [kwi:'nzlænd], savezna država u sjeveroistočnom dijelu Australije; 1 730 648 km², 4 332 739 st. (2011). Stanovništvo živi uglavnom u priobalju. Na istoku obuhvaća Veliko razvodno gorje, a na zapadu dio Srednjoaustralske nizine, odnosno Veliki arteški bazen. Duž istočne obale, u Koraljnome moru, pruža se 2000 km dug Veliki koraljni greben. Klima je na sjeveru vlažna tropska (na poluotoku Cape York do 4400 mm oborina godišnje; tropska kišna šuma), a na jugu suptropska; u unutrašnjosti, na jugozapadu, padne samo oko 150 mm kiše (stepe, savane). Queensland je vodeća australska država po uzgoju goveda (48%) te proizvodnji šećerne trske (95% australske proizvodnje; poluotok Cape York), pamuka, voća (banane, orašac) i povrća. Stočarstvo (12,6 milijuna goveda, 3,7 milijuna ovaca, 2011) intenzivno je u istočnom dijelu, dok je ekstenzivno u unutrašnjosti. Poljodjelstvo je razvijeno pretežito u krajevima istočno od Velikoga razvodnoga gorja; uzgajaju se i žitarice, duhan i dr. Iz šuma se iskorištava uglavnom eukaliptovo drvo (u Queenslandu je 30% svih australskih šuma eukalipta). Među bogatim rudnim ležištima ističu se ležišta kamenog ugljena (256 milijuna tona ili 51% australske proizvodnje 2012), bakra (oko 27% australske proizvodnje 2012; glavni su rudnici na području Mount Isa i Ernest Henry), cinka (65%, 2012), olova (71%, 2012), srebra (81%, 2012), boksita (30%, 2012; ležište Weipa na zapadnoj obali poluotoka Cape York), zlata. Ležišta nafte i prirodnoga plina nalaze se na jugu Queenslanda. Razvijena je prehrambena i drvna industrija, obojena metalurgija i elektrometalurgija (glinica u Gladstoneu, aluminij na otoku Boyne, nikal i kobalt kraj Townsvillea dr.), strojogradnja i naftna industrija. Glavni je grad i industrijsko središte Brisbane, a luke Hay Point (s prometom od 108,3 milijuna tona 2013–14. ubraja se u vodeće svjetske luke za izvoz ugljena), Gladstone (97,7 milijuna tona, 2013–14; izvoz ugljena) i Brisbane.

Queensland. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51273>.