STRUKE:

Philadelphia

ilustracija
PHILADELPHIA, gradska vijećnica

Philadelphia [filəde'lfiə], grad i luka u saveznoj državi Pennsylvaniji, SAD; s 1 526 006 st. (2010) peti je grad po veličini u SAD‑u. Metropolitansko područje Philadelphia–Camden–Wilmington obuhvaća 5 965 343 st. Leži u estuariju rijeke Delaware, oko 160 km od Atlantskog oceana. Jedno je od glavnih privrednih i kulturnih središtâ SAD‑a. Razvijene su naftna (velike rafinerije), kemijska, farmaceutska, metalna, strojograđevna, elektrotehnička i elektronička industrija, proizvodnja papira, prijevoznih sredstava, namještaja, brodogradnja, a u novije doba biotehnologija; tiskarstvo i izdavaštvo. Philadelphia je jako financijsko središte s bankama, burzom, osiguravajućim društvima, kovnicom novca i dr. Uz New York i Boston najstarije je kulturno središte u SAD‑u. Pennsylvania Academy of Fine Arts (1805) najstarija je takva ustanova u Americi. Philadelphia ima sveučilišni muzej s bogatom zbirkom kretske i etrurske umjetnosti, muzej s platnima talijanskih slikara i mnoge druge kulturne ustanove (American Philosophical Society, 1743., Academy of Natural Sciences, 1812., Science Museum of the Franklin Institute, 1824). Philadelphijski simfonijski orkestar ubraja se u najbolje na svijetu. Od sveučilišnih ustanova poznati su University of Pennsylvania (1751), Temple University (1884), Drexel University (1891), Franklin Institute (1824); Philadelphia ima oko 120 000 studenata. U planski izgrađenome gradu, s ortogonalnom mrežom ulica u središtu, od građevina se ističu gradska vijećnica (City Hall; među najvećima u SAD‑u) i povijesno značajni Independence Hall (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1979). Philadelphia je čvorište kopnenih prometnica s međunarodnom (30,8 milijuna putnika, 2010) i nacionalnom zračnom lukom te velikom trgovačkom (promet 34,0 milijuna tona, 2010) i vojnom lukom. – Kao glavni grad svoje kolonije namijenjene naseljavanju kvekera, grad je osnovao (1682) i nadjenuo mu ime (prema grč. φιλαδελφία: bratska ljubav) W. Penn, kolonizator Pennsylvanije. Sredinom XVIII. st. Philadelphia je bila iza Londona najvažniji trgovački grad Britanskoga Carstva i kulturno središte američkih kolonija. Nastojanjem B. Franklina 1751. ondje je osnovana akademija (potonji University of Pennsylvania). Ondje je u Carpenter’s Hallu zasjedao 1774. Prvi kontinentalni kongres, a u Independence Hallu (sagrađen 1732–41) donesena je 4. VII. 1776. Deklaracija o nezavisnosti te 1787. ustav SAD-a. Od rujna 1777. do lipnja 1778. pod okupacijom britanskih postrojbâ. Do 1799. bio je glavni grad Pennsylvanije te sjedište savezne uprave do preseljenja u novoizgrađeni Washington 1800. U spomen na stogodišnjicu proglašenja američke neovisnosti u Philadelphiji je 1876. bila održana svjetska izložba.

Philadelphia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48070>.