STRUKE:

Pest

ilustracija
PEST, Atenin hram

Pest (latinski Paestum [pại'stum], kasnolatinski [pe:'stum]), antički grad na zapadu Salernskoga zaljeva, danas ruševine 35 km jugoistočno od Salerna, Italija. U antičko doba grčka kolonija Posejdonija (Ποσɛιδωνία, Poseidōnía), osnovana prije 530. pr. Kr. Nakon pada pod Lukance (oko 390. pr. Kr.) preimenovana u Paistom, 273. pr. Kr. dobila status kolonije s latinskim pravima, 877. zauzeli su ju Saraceni, a u XI. st. razorili Normani. Grčki je grad bio opasan bedemom s jarcima i mostovima kraj glavnih vrata. U središtu grada nalazila se agora, a nedaleko od nje tri monumentalna, izvanredno očuvana dorska hrama: Atenin (poznat i kao Cererin) i Herin iz VI. st. pr. Kr., te drugi Herin (tzv. Neptunov) iz sredine V. st. pr. Kr. Rimskomu razdoblju pripada forum s porticima, tabernama i kurijom te terme, Hram mira i amfiteatar. Oko grada su se nalazile nekropole s oslikanim grobnicama iz V. i IV. st. pr. Kr., ističe se tzv. Skakačeva grobnica s prikazom gozbe i mladića koji skače u more. Arheološki muzej s nalazima oslikanih grobnica iz V. st. pr. Kr. Pest je od 1998. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine kao dio Nacionalnog parka Cilento i Vallo di Diano.

Pest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47815>.