STRUKE:

osciloskop

ilustracija
OSCILOSKOP, suvremeni digitalni osciloskop s mogućnošću obradbe signala i izravnog povezivanja s računalom

osciloskop (oscilacija + -skop), elektronski mjerni uređaj koji omogućuje promatranje međusobne ovisnosti dvaju signala na fluorescentnom zaslonu katodne cijevi. Izumio ga je Karl Ferdinand Braun (1897). Elektronski snop nastaje u dijelu osciloskopa koji se naziva elektronski top, a sastoji se od grijača, katode i anode. Između katode i anode postoji jako električno polje. Katoda se zagrijava na visoku temperaturu koja uzrokuje izbacivanje elektrona. Elektroni ubrzani električnim poljem jure prema anodi. Anoda je izvedena u obliku cilindra kroz koji elektroni prolaze prema fluorescentnom zaslonu. Na mjestu udara elektrona u zaslon pojavljuju se svijetle točke. Najčešće se rabi za promatranje ovisnosti električnoga signala o vremenu (električni signali mogu biti i podatci o neelektričnim veličinama, prethodno pretvorenima u električne). Slika ovisnosti mjerenoga signala o vremenu postiže se tako da se na vertikalne (os y) otklonske pločice katodne cijevi dovede prethodno pojačan i obrađen električni signal (mjerilo: V/cm), a na horizontalne (os x) otklonske pločice pilasti napon, koji omogućuje dobivanje tzv. linearne vremenske baze (mjerilo: s/cm). Ako se postigne da porast pilastoga napona počinje uvijek u istoj točki periodnog ili ponavljajućega mjerenog signala (sinkronizacijski postupak), na zaslonu se dobiva mirna slika toga signala.

Analogni osciloskop radi u stvarnom vremenu (ono što se prikazuje na zaslonu katodne cijevi događa se toga trenutka u mjerenoj točki) i ne može pohraniti (memorirati) signal. Digitalni osciloskop ne radi u stvarnom vremenu, jer pretvara mjereni signal u digitalni oblik i pohranjuje ga u memoriju. Nakon toga se takav uzorak signala prikazuje na zaslonu katodne cijevi, ali može se i dodatno analizirati tako da se o mjerenome signalu dobiju na zaslonu osciloskopa (ili prijenosom u računalo) i dodatne informacije o različitim vrijednostima ili svojstvima signala. Promatranje ponašanja bilo kakva signala u ovisnosti o vremenu najčešći je mjeriteljski postupak, pa je to razlog što je osciloskop danas najvažniji i najčešće rabljeni elektronički mjerni uređaj.

Oscilograf je u načelu jednak osciloskopu, ali se razlikuje po tome što mjerenu pojavu zapisuje na papir, film ili neko slično sredstvo. Rabi se uglavnom za zapis sporo promjenljivih pojava (npr. u meteorologiji). Nakon pojave digitalnih osciloskopa i modernih načina računalne pohrane signala, oscilograf se danas rabi rijetko.

osciloskop. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45650>.