motor s unutarnjim izgaranjem

ilustracija
MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM, bokserski motor
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

motor s unutarnjim izgaranjem, klipni stroj u kojem se kem. energija goriva pretvara u mehanički rad na izlaznome vratilu. Gorivo u smjesi sa zrakom izgara u cilindru ili komori izgaranja motora, čime nastaju plinovi visoke temperature i tlaka. Konstrukcijski se razlikuju motori kod kojih tlak plinova u ekspanziji pravocrtno pomiče klip u cilindru, što se uz pomoć klipnjače pretvara u rotacijsko gibanje koljenastoga vratila (→ stapni i klipni strojevi), i motori s rotacijskim klipom (→ wankelov motor). Prema načinu paljenja smjese razlikuju se motori s paljenjem uz pomoć el. iskre (→ ottov motor) i motori s kompresijskim paljenjem (→ dieselov motor). Svi motori imaju radni proces koji se sastoji od četiriju dijelova: usisavanje svježih plinova (1), njihova kompresija (2), izgaranje i ekspanzija (3), istiskivanje iskorištenih plinova iz cilindra (4). U dvotaktnim motorima radni se proces odvija u dvama koracima (taktovima), odn. u jednom okretaju koljenastoga vratila, dok u četverotaktnim motorima traje četiri takta, odn. dva okretaja vratila. Motori s paljenjem uz pomoć el. iskre usisavaju gotovu gorivu smjesu, ili prvo usisavaju zrak, a potom se gorivo izravno ubrizgava u cilindar. Paljenje se provodi el. iskrom na svjećici, napona od 12 kV do više od 30 kV. Motori s kompresijskim paljenjem ubrizgavaju gorivo u cilindar u kojem se nalazi zrak stlačen klipom motora. Zbog temperature narasle kompresijom gorivo brzo isparava i samo se pali. Dvotaktni motori imaju za punjenje cilindra kompresor jer im je tlak u cilindru uvijek veći od atmosferskoga. Kod malih dvotaktnih motora učinak kompresora postiže se radom klipa, dok oni veliki najčešće imaju centrifugalni kompresor s mehaničkim pogonom, ili turbinom na ispušne plinove. Motori kod kojih se cilindar puni s pomoću posebnoga kompresora nazivaju se prednabijenim motorima, a oni bez kompresora, motorima sa slobodnim usisom. Snaga najvećih dvotaktnih Dieselovih motora za pogon brodova dostiže 70 MW, masa im može biti veća od 2000 t, promjer cilindra do 1 m, hod klipa do 2,5 m, a brzina vrtnje iznosi samo od 70 do 100 okretaja u minuti. Najveća snaga Ottovih motora kakvi se ugrađuju npr. u trkaće automobile približno je 0,7 MW, a brzina vrtnje premašuje 19 000 okretaja u minuti. Najveći ukupni stupanj djelovanja, iskazan kao omjer energije dovedene gorivom i mehaničkoga rada na izlaznom vratilu motora, danas dostiže kod brodskih motora 52%, kod kamionskih motora 44%, a kod osobnih automobila za Dieselove motore iznosi 42%, odn. 36% za Ottove motore.

motor s unutarnjim izgaranjem. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42132>.