Molat, otok u zadarskom otočju, jugoistočno od Ista; 22,18 km², 190 st. (2021). Građen je od donjokrednih i eocenskih vapnenaca. Razveden, osobito u sjeveroistočnome dijelu (uvala Vodomarka, Jazi i dr.); duljina obale 51,6 km, koeficijent razvedenosti 3,1. Najviši vrh Lokardin (Lokardenik; 148 m). Poljodjelstvo, ovčarstvo, ribarstvo; marikultura (uzgoj ribe i rakova); turizam. Naselja Molat (85 st.), Brgulje (63 st.) i Zapuntel (42 st.) nalaze se u unutrašnjosti otoka, a njihovi zaseoci uz obalu. – U vrelima se spominje od X. st. pod nazivima Meleta, Melata (Mελετᾶ). U ranome srednjem vijeku bio je u posjedu zadarskoga muškog benediktinskog samostana sv. Krševana, a nakon 1409. mletačka uprava davala ga je u zakup zadarskim patricijskim obiteljima. Već u srednjem vijeku na otoku se razvilo jedno od najstarijih ribarskih naselja u Dalmaciji. Molat je znatno stradao u napadima ulcinjskih gusara 1571. i 1684. God. 1907. na njem je bila utemeljena prva ribarska zadruga, jedna od najstarijih u Dalmaciji. Za II. svjetskog rata razvio se od 1942. snažan antifašistički pokret (djelovanje tzv. Molatske flotile). Na otoku je (od 1942) bio smješten talijanski koncentracijski logor u kojem su zatvarani pripadnici partizanskih snaga.
