struka(e):
Michelson, Albert Abraham
američki fizičar
Rođen(a): Strelno, Pruska, danas Strzelno, Poljska, 19. XII. 1852.
Umr(la)o: Pasadena, SAD, 9. V. 1931.
ilustracija
MICHELSON, Albert Abraham, Michelson-Morleyev interferometar

Michelson [mại'kəlsən], Albert Abraham, američki fizičar (Strelno, Pruska, danas Strzelno, Poljska, 19. XII. 1852Pasadena, SAD, 9. V. 1931). Diplomirao (1873) na Pomorskoj akademiji u Annapolisu, Maryland, gdje je do 1879. bio znanstveni instruktor i započeo raditi na problemu točnoga mjerenja brzine svjetlosti, što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Radi usavršavanja u optičkim metodama mjerenja, otišao je 1880. u Europu, gdje je proveo dvije godine u Berlinu, Heidelbergu i Parizu. Nakon povratka u SAD bio je profesor fizike u Clevelandu, Worcesteru i u Chicagu. Poznat je po interferometrijskome mjerenju brzine gibanja Zemlje prema hipotetičnome eteru i dokazu da je brzina svjetlosti temeljna prirodna konstanta. Za konstrukciju interferometra, što nosi njegovo ime, te za niz spektroskopskih i metroloških otkrića dobio je 1907. Nobelovu nagradu za fiziku. Osim mjerenja eterskoga pomaka, koje je nedvojbeno dokazalo da eter ne postoji (→ michelson-morleyev pokus), dobio je i najtočniji podatak toga doba za brzinu svjetlosti usavršenom metodom Foucaultova rotirajućeg zrcala (1879), definirao je i mjerio etalon metra brojem valnih duljina crvene svjetlosti emitirane od pobuđenih kadmijevih atoma (1893), mjerio promjer zvijezde Betelgez s pomoću interferometra i teleskopa (1920), što je bilo jedno od prvih preciznih mjerenja u astronomiji. Bio je predsjednik Nacionalne akademije znanosti SAD-a (1923–27). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Michelson).

Citiranje:

Michelson, Albert Abraham. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/michelson-albert-abraham>.