STRUKE:

Messina

ilustracija
MESSINA

Messina [mes:i:'na], talijanska luka i upravno središte istoimene pokrajine na zapadnoj obali Mesinskoga prolaza, sjeveroistočna Sicilija; 243 262 st. (2011). Godine 1908. teško je stradala u potresu; većim je dijelom obnovljena i moderno izgrađena. Od obnovljenih sakralnih objekata najznačajnije su crkve Annunziata dei Catalani (XII–XIII. st.) i Santa Maria degli Alemanni (XIII. st.). Sveučilište (osnovano 1548), geofizički opservatorij, institut za morsku biologiju. Brodogradnja; kemijska, farmaceutska, prehrambena i tekstilna industrija. Važno je trgovačko i prometno središte. Preko Messine odvija se jak tranzitni, osobito putnički (8,8 milijuna putnika, 2011) promet između Sicilije i talijanskoga kopna (Reggio di Calabria); ukupan lučki promet 6,9 milijuna tona tereta (2011). Messina je baza talijanske ratne mornarice. – Messinu su osnovali Grci oko 730. pr. Kr. na strateški važnome tjesnacu između Sicilije i Kalabrije, na mjestu naselja plemena Sikulaca i nazvali ju Zankle (grčki Ζάγϰλη, Zágklē). U početku V. st. pr. Kr. ime joj je promijenjeno u Mesena (grčki Μεσσήνη, Messḗnē i Μεσσάνα, Messána), po bjeguncima iz Mesenije. Oko 289. pr. Kr. potpala je pod vlast mamertinaca, a za Prvoga punskog rata pod rimsku vlast (Mesana, latinski Messana). Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva došla je pod vlast Gota, zatim Bizanta i u IX. st. Arapa. Od njih su ju 1061. preoteli Normani, a potom je ušla u sastav Kraljevstva Sicilije i dijelila sudbinu otoka.

Messina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40309>.