STRUKE:

magija

magija (kasnolat. magia < grč. μαγεία: čarolija), vjerovanje u postojanje nadnaravnih sila na koje čovjek može utjecati, kako bi s pomoću njih izazvao određene željene promjene koje prirodnim sredstvima ne može ostvariti. Tako magija, suprotno religiji, primarno označava djelatan odnos prema silama prirode. Magijska vjerovanja temelje se na uvjerenju o povezanosti kozmičkih, demonskih i okultnih sila te čovjekove duševnosti. Uz pojam magije vežu se astrologija, alkemija, kabala, djelatnosti različitih mističnih skupina, okultizam, paranormalne pojave i sl. Taj se pojam zato upotrebljava u različitim značenjima: iluzija, način zabave, sposobnost mijenjanja oblika ili mjesta, (ne)vidljivost, stvaranje nečega iz ničega, fantazija, misticizam, te razne druge čudesne sposobnosti i vještine.

U antropologiji magiju su proučavali predstavnici gotovo sviju teorijskih smjerova i orijentacija od XIX. st. nadalje. Ističu se studije E. B. Tylora, J. G. Frazera, M. Maussa, E. Durkheima, B. Malinovskoga, A. R. Radcliffe-Browna, E. Evans-Pritcharda, C. Lévi-Straussa. Suvremeni pristupi definiraju magiju kao ljudsko nastojanje da izravno manipulira snagama prirode preko simbolične komunikacije, bez duhovne potpore. Magija i svi magijski postupci temelje se na vjerovanju da čovjek može utjecati na događaje u prirodi, ali i u društvu, tako da ih podredi sebi ili da ih barem drži pod kontrolom. U etnologiji i antropologiji prihvaća se klasifikacija magijskih postupaka koju je iznio J. G. Frazer u svojem djelu Zlatna grana. U načelu se razlikuju dvije temeljne vrste magijskih postupaka: obrambena (odbojna/zaštitna/apotropejska) magija, zapravo prevencija od nevolje, te izazovna (poticajna) magija, tj. izazivanje, odn. poticanje nečega poželjnoga. U magijskoj praksi važnu ulogu imaju određena mjesta (npr. raskrižje, međa, temelj, prag, streha, ognjište), vrijeme (npr. dijelovi dana poput izlaska i zalaska sunca, mjesečeve mijene), određeni dani (npr. utorak, petak), neki predmeti (npr. sito i rešeto), geometrijski likovi, brojevi i sl. U srednjem vijeku razlikovala se bijela magija, koja je stvarala »čudesa« uz pomoć božanskih sila, te crna magija, koja se za pomoć utjecala tzv. nečistim silama.

magija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38005>.