Lošinj, Mali, grad, luka i ljetovalište na otoku Lošinju; 5561 st. (2021), najveće naselje na jadranskim otocima. Leži na obali duboko uvučena zaljeva Kvarner (Augusta; dug 5,3 km, širok do 0,9 km). Prožet je borovom šumom (uglavnom alepski bor) te nasadima suptropskoga i tropskoga bilja. Uz stari zbijeni dio grada izgrađen je niz hotela (uvala Čikat, Sunčana uvala). Sačuvana je crkva sv. Martina iz 1450 (groblje), crkvica Navještenja Blažene Djevice Marije (Annunziata) iz 1534 (proširena 1858), trobrodna crkva Porođenja Marijina (Mala Gospa; 1775), crkvica sv. Nikole iz 1857. Brodarstvo (sjedište Lošinjske plovidbe); pomorska škola »Ambroz Haračić«. Brodogradilište. Razvijen je turizam (prvi hotel »Vindobona«, izgrađen je 1887). Trajektne i brodske veze s kopnom i susjednim otocima. – Prostor oko Maloga Lošinja bio je naseljen već u antičko doba. U izravnoj blizini pronađeni su ostatci rimskih ladanjskih vila i ranokršćanske crkve. Prvi se put spominje 1398. pod imenom Malo Selo. Isprva pod upravom osorskih velikaša, stanovnici naselja potkraj XV. st. uspjeli su se izboriti za širu mjesnu samoupravu. Znatniji gospodarski uspon doživio je nakon pada Mletačke Republike (1797), kada je došlo do uspona pomorstva i trgovine. Godine 1854. otvorena je nautička škola, a jedrenjačko brodarstvo osiguravalo je brz gospodarski razvoj mjesta do sredine 1880-ih, kada je postalo jedno od najjačih brodarskih središta na Jadranu. U XIX. st., uz izgradnju kuća bogatih pomorskih obitelji, naselje postupno oblikuju novoizgrađeni hoteli i vile vezane uz lječilišni turizam. Pojava parobroda dovela je do opadanja jedrenjačkoga brodarstva i okretanja prema brodogradnji. Kao dio hrvatskih preporodnih nastojanja početkom XX. st. osnovane su hrvatska knjižnica, škola, kulturno društvo Zora i pokrenut je časopis Mladi Istran. Za talijanske okupacije 1918–43. grad je doživio stagnaciju, a nakon II. svjetskoga rata brz razvoj, kada je postao najveće gradsko naselje na jadranskim otocima. Godine 1958. osnovana je brodarska kompanija Lošinjska plovidba, a ubrzano se razvijao i turizam (više od 1 200 000 noćenja 1984. god.). Mali Lošinj jedno je od desetak najjačih turističkih središta u hrvatskom dijelu Jadrana s oko 1 064 000 noćenja 2012.
