Listopadska diploma, akt kojim je 20. X. 1860. car Franjo Josip I. vratio, odn. uveo ograničenu ustavnost i reorganizirao Habsburšku Monarhiju. Predviđala je osnutak zemaljskih sabora u krunovinama te Carevinskoga vijeća (Reichsrat) sa 100 delegata iz zemaljskih sabora. Državna vlada bila je odgovorna caru koji je zadržao ovlasti u vanjskoj politici i zapovjedništvo nad vojskom. Zemaljski sabori trebali su imati zakonodavne ovlasti u svim poslovima koje Listopadska diploma nije izričito stavila u djelokrug Carevinskoga vijeća (javne financije i državni proračun, bankarstvo, pošta i telegraf, željeznica te vojna pitanja). Listopadska diploma spominje i uži sastav Vijeća s delegatima iz austrijskih krunovina (tj. bez delegata zemalja ugarske krune) koji bi raspravljao pitanja zajednička tim krunovinama. Po Listopadskoj diplomi Monarhija je ostala unitarna premda snažno decentralizirana država. Zbog toga su se tom modelu opirali federalisti, osobito Madžari, dok su ju austro-njemački centralisti kritizirali zbog davanja previše ovlasti zemaljskim saborima. Pod utjecajem potonjih Franjo Josip je 26. II. 1861. donio Veljački patent kojim je revidirao Listopadsku diplomu, djelokrug Carevinskoga vijeća bio je proširen, a sužene su bile ovlasti zemaljskih sabora.
