struka(e): |

Lipik, naselje, lječilište i općinsko središte 4 km jugozapadno od Pakraca; 1967 st. (2021). Leži u dolini potoka Pakre (154 m apsolutne visine), te na obroncima Papuka i Psunja, uz željezničku prugu Banova Jaruga–Pakrac–Virovitica. Župna crkva sv. Franje Asiškog i sv. Josipa Radnika iz 1793., samostan sestara Sv. križa (razoren). Tvornica stakla. Izvori hipertermalne (58,2 °C) natrijsko-hidrokarbonatno-kloridno-fluorne vode te mulja (rječica Vrućica) za liječenje bolesti krvnih žila i srca, probavnih organa, živčanoga sustava te bolesti lokomotornog i urogenitalnoga sustava; bolnica za neurološke bolesti i rehabilitaciju. Mineralna voda (natrijsko-hidrokarbonatno-kloridna kiselica) puni se u boce i prodaje pod nazivom Lipički studenac. – Na području Lipika u antičko doba nalazile su se toplice Aquae Balissae. Srednjovjekovno naselje osvojili su 1544. Osmanlije, a nakon oslobođenja od osmanske vlasti (1687) razvilo se novo naselje na desnoj obali rijeke Pakre. Lipik je u to doba pripadao vlastelinstvu sa središtem u Pakracu; vlasnici su mu se često mijenjali (Dvorska komora u Beču, barun Franjo Trenk, obitelj Janković-Daruvarski). Do XIX. st. na mjestu kupališta bile su drvene nastambe, a grofovi Janković-Daruvarski sredinom XIX. st. podignuli su prve lječilišne zgrade i ogradili perivoj. Ubrzani razvoj Lipika započeo je nakon 1867., kada je lječilišni sklop kupio Antun Knoll iz Vukovara. Lječilište je odvojio od vlastelinstva, a potom započeo s isušivanjem močvarnoga terena, bušenjem novih bunara, uređenjem prostora oko vrela te gradnjom nove lječilišne zgrade. Uz postupnu izgradnju građevina uređeni su i vrtovi. Izgrađene su Kamene kupke (1870), hotel »Garni« (1872), neorenesansni Kursalon (1883), neoklasicističke Mramorne kupke (1886), hotel »Depandance«. Antun Knoll uredio je i veliki perivoj zapadno i sjeverno od kupališnih zgrada. Potkraj XIX. st. Lipik je dobio izrazitija gradska obilježja, a perivoj s lječilišnim zgradama postao je središtem mjesta i glavnim gradskim trgom. Na početku Domovinskoga rata, Lipik su u listopadu 1991. teško razorile srpske snage.

Citiranje:

Lipik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/lipik>.