Krapanj, otočić u šibenskom otočju; obuhvaća 0,36 km² sa 166 st. (2021). Leži 8 km južno od Šibenika; od kopna (Brodarica) udaljen je 0,3 km. Dug je 0,9 km, širok do 0,6 km. Građen je od vapnenaca; visok do 2 m. Nerazveden (duljina obale 3,6 km, koeficijent razvedenosti 1,7). Sjeverni je dio otoka pod šumom, ostali su dijelovi obrasli grmljem i travom. Stanovnici su ribari i pomorci te poznati i vješti koraljari i spužvari. U novije doba razvija se turizam povezan s tradicionalnim djelatnostima (spužvarstvo, ronilaštvo, preradba ulja). Na otoku je franjevački samostan iz 1523 (zbirka spužvi, amfora i dr.) i crkva koja je u XVII. i poč. XX. st. bila temeljito pregrađena (od prvotne renesansne sačuvano je samo nekoliko ulomaka). U njoj se nalazi zavjetna slika na drvu Krapanjska Gospa, rad nepoznata domaćega majstora (XV. st.) te izražajno gotičko raspelo Jurja Petrovića, a u refektoriju samostana slika Posljednja večera Francesca da Santacrocea (XVI. st.). Franjevački samostan na Krapnju posjeduje iznimno vrijednu knjižnicu (s većim brojem inkunabula, među kojima je i Biblija iz 1474). Krapanj, jedino otočno naselje, leži na jugoistočnoj obali. U mjestu je i privatna zbirka ronioca Jerka Tanfare (jadranska flora i fauna i dr.). – U srednjem vijeku bio je sastavni dio šibenskog otočnoga distrikta. God. 1435. šibenski plemić Toma Jurić kupio je Krapanj od Šibenskoga kaptola. Oko 1445. došao je u posjed franjevaca, koji su izgradili samostan Sv. križa. U doba osmanskih prodora u šibensko zaleđe (od XV. do XVII. st.) na Krapanj se sklonilo stanovništvo iz unutrašnjosti. Otok je stradao u Kandijskome ratu (1646). Stanovnici otočića bili su poznati kao vodeći spužvari na Jadranu. Prema predaji, vaditi i čistiti spužve naučio ih je početkom XVIII. st. fra Antun, Grk s Krete, koji je uz pomoć grčkih trgovaca organizirao prodaju u Veneciji. Spužvarstvo se na Krapnju osobito razvilo u drugoj polovici XIX. st., kada je osnovana i prva spužvarska zadruga. Početkom 1946. bila je osnovana nova zadruga, u kojoj su bili udruženi svi ronioci i ostičari Krapnja. Prestala je raditi 1948., kada je utemeljeno poduzeće Spužvar, koje se bavi vađenjem spužava uz uporabu komprimiranoga zraka. God. 1953. za potrebe spužvarstva podignuta je suvremena rafinerija, prva takve vrste na Jadranu. Od 1950-ih krapanjski se ronioci bave i vađenjem koralja.
