struka(e): |

Kragujevac, grad u središtu Šumadije, 119 km jugoistočno od Beograda, Srbija; 150 835 st. (2011). Leži u kotlinskom proširenju doline Lepenice (pritok Velike Morave) okruženom ograncima Rudnika i Gledićke planine. Znatniji gospodarski razvoj grada zbio se nakon osnivanja tvornice oružja (Topolivnica, 1853) te izgradnje željezničke pruge dolinom Lepenice potkraj XIX. st. Kragujevac je središte bogate poljoprivredne okolice i značajan industrijski grad (industrija automobila i kamiona, alata, oružja, lanaca, prehrambena, elektrotehnička, drvna industrija, proizvodnja konfekcije, tvornica kože). Sveučilište (osnovano 1976), industrijski muzej »Stara livnica« (osnovan 1953), Muzej Svetozara Markovića (osnovan 1976). Na rubu je grada, u Šumaricama, Spomen-park »Kragujevački oktobar« (352 ha), s muzejom »21. oktobar« (1976), osnovan 1953. u spomen na masovno strijeljane građane u II. svjetskom ratu (21–23. X. 1941). – Prvi se put spominje u tefterima Smederevskoga sandžaka iz 1565. U XVII. st. spominje ga osmanski geograf Hadži Kalfa pod imenom Karadžofdža. Kragujevac je tada bio središte nahije, a za austrijske vladavine (1718–39), zbog svojega položaja blizu granice, dobio je iznimno vojno značenje. Prva prijestolnica Srbije nakon stjecanja autonomije (1818–41) te njezino upravno i kulturno središte. Razvojem vojne industrije (1851) postao je vodećim industrijskim gradom u Srbiji. U II. svjetskom ratu njemačka vojska strijeljala je zbog partizanskih napada na grad nekoliko tisuća građana (21–23. X. 1941). Nakon II. svjetskog rata Kragujevac postaje važno gospodarsko središte (tvornica »Crvena zastava« i dr.). Dio industrijskoga pogona uništen je u raketnim napadima NATO-a 1999.

Citiranje:

Kragujevac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kragujevac>.