Klanjec, gradić u Hrvatskome zagorju, 55 km sjeverozapadno od Zagreba; 506 st. (2021). Leži na južnim padinama Cesargradske gore, na 263 m apsolutne visine, u blizini rijeke Sutle. Tvornica akumulatora, predionica pamuka; kamenolom. Nad gradićem (467 m) ruševine srednjovjekovnoga Cesargrada. Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije smještena je uz franjevački samostan, koji su u XVII. st. utemeljili članovi velikaške obitelji Erdődy. U crkvi se nalaze intarzirane klupe (1774), barokni oltari, posuđe, slike te bogata knjižnica, a u kripti raskošno ukrašen barokni kositreni sarkofag Žigmunda I. Erdődyja (umro 1639). Na trgu je spomenik A. Mihanoviću djelo R. Frangeša-Mihanovića. Od 1976. u Klanjcu djeluje Galerija Antuna Augustinčića. Nedaleko od naselja podignuo je Toma Erdődy Nove Dvore (1603). Tri krila i zid (u koji je u XVIII. st. ugrađena kapela) zatvarali su unutarnje dvorište. Kutove građevine ukrašavale su kule kružna presjeka, a pročelje velik renesansni portal. Dvorac nikada nije bio dovršen, a nakon II. svjetskoga rata teško je oštećen i napušten. – U izvorima se prvi put spominje 1463 (Oppidum Klaniecz) u ispravi kralja Matije Korvina. Izvori ga 1510. navode kao selo, a 1610. kao utvrdu. Jezgra današnjega grada utemeljena je 1630., kada su Žigmund I. i Nikola II. Erdődy ondje započeli graditi crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije i samostan za potrebe franjevaca iz Radekova u Bosni. Klanjec se počeo brže razvijati tek otkako je postao sjedište Kraljevske kotarske oblasti (1857).
