STRUKE:

Hildesheim

ilustracija
HILDESHEIM, crkva St. Michael, 1010-33.

Hildesheim [hi'ldəshaim], grad u Donjoj Saskoj (savezna zemlja Niedersachsen), sjeverna Njemačka; 102 794 st. (2010). Od IX. st. sjedište biskupije. Mnogi vrijedni srednjovjekovni spomenici svjetovnog i crkvenoga graditeljstva, porušeni i oštećeni za II. svjetskog rata, obnovljeni su. Najznamenitije su katedrala (1054–79) i crkva St. Michael (1010–33), koje su 1985. uvrštene na UNESCO‑ov popis svjetske kulturne baštine. Ističu se i romaničke (St. Mauritius, Heilig Kreuz, XI. st.) i gotičke crkve (Andreaskirche, XIV. st.), zgrada mesarskoga ceha (1529; rekonstruirana 1987–89), gradska vijećnica (1268) i druge kuće (Tempelhaus, XV. st.). Kulturno (sveučilište, muzeji Roemer i Pelizaeus), trgovačko i industrijsko središte. Elektronička (»Blaupunkt«), elektrotehnička (kućanski i drugi električni aparati »Bosch«), metalna, kemijska i prehrambena industrija; metalurgija; preradba gume, proizvodnja tapeta; tiskarstvo i izdavaštvo. Luka na kanalu Stich, koji ga povezuje s kanalom Mittelland. U novije doba ima i turističko značenje. – U blizini je nađena (1869) ostava sa 69 srebrnih posuda iz doba rimskoga cara Augusta, poznata pod imenom Hildesheimsko srebro.; jedna od najvećih zbirki antičkih predmeta umjetničkog obrta pronađenih izvan granica Rimskoga Carstva. Posude su ukrašene biljnim ornamentima, stilski sličnima onima na Ara Pacis u Rimu, te likovima božanstava Herkula, Minerve, Atisa i Kibele. Vjerojatno su bile vlasništvo rimskoga vojskovođe P. K. Vara, poraženoga u Teutoburškoj šumi. Zbirka se čuva u Berlinskoj zbirci starina.

Hildesheim. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25522>.