STRUKE:

Amsterdam

ilustracija
AMSTERDAM
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Amsterdam, glavni i najveći grad i velika luka Nizozemske; njezino gospodarsko, poslovno i kulturno središte; 780 152 st., šire gradsko područje 1 534 131 st. (2010). Leži na ušću kanalizirane rječice Amstela (ime Amsterdam znači nasip [dam] na rijeci Amstelu) u zaljev Ij (dio IJsselmeera). Razvoj Amsterdama iz manjega ribarskoga i trgovačkoga naselja u važnu europsku luku započinje u XIV. st.; postaje glavno središte nizozemske prekomorske trgovine, sjedište najvećih kolonijalnih trgovačkih kompanija i važno financijsko središte. U XVII. st. engleska konkurencija i slabljenje nizozemske pomorske snage utječu na gubitak značenja Amsterdama; tomu pridonosi i porast tonaže trgovačkih brodova (razmjerno plitka luka i pristupi do nje postaju neprikladni). U XIX. st. prokopana su dva nova umjetna kanala (Sjevernoholandski kanal i znatno važniji Sjevernomorski kanal) i time je omogućena izravna veza sa Sjevernim morem. Godine 1952. otvoren je kanal Amsterdam–Rajna. Amsterdam je, nakon Rotterdama, druga luka Nizozemske (74,7 milijuna tona, 2011). Najstarija gradska jezgra polukružna oblika nastala je na močvarnoj obali. Postupno širenje grada određeno je prekopavanjem radijalnih i polukružnih kanala (gracht), međusobno spojenih mnogobrojnim sporednim kanalima (Venecija sjevera), koji su od 2010. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Stari dio grada podijeljen je kanalima na 90 otočnih cjelina povezanih mnogim mostovima. Okružen je Obrambenom linijom (duga 135 km), građenom u razdoblju 1883–1920., koja je od 1996. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Novi dio grada, koji se polukružno pruža uz povijesnu jezgru, ističe se širokim ulicama. Glavne industrijske zone s brodogradilištem, rafinerijom nafte, željezarom, tvornicama automobila, kemijskih, prehrambenih i drvnih proizvoda, pretežno su u vanjskome pojasu. Stari Amsterdam poznat je po brusionicama dijamanata. Kraljevska palača (1648–65) glavno je djelo nizozemskog klasicizma. Važnije crkvene građevine Oudekerk (1306), Nieuwekerk (1408), Westerkerk i Sv. Nikola iz XVII. st., portugalska sinagoga iz 1675. i dr. God. 1877–85. podignut je Rijksmuseum (Rembrandtova djela), djelo arhitekta P. J. H. Cuypersa, u gotičko-renesansnome stilu. Od ostalih muzeja važniji su Gradski muzej (Stedelijk museum), Rembrandtov memorijalni muzej, Van Goghov muzej, povijesni i pomorski muzej, kuća Anne Frank i dr. Amsterdam ima staru i poznatu nakladničku djelatnost. Sveučilište (iz 1632); sveučilišna knjižnica (osnovana 1578) posjeduje velik broj rijetkih svezaka i rukopisa. Sjedište je mnogobrojnih pomorskih agencija i važno čvorište međunarodnih zrakoplovnih linija (najveća nizozemska zračna luka Schiphol). – Kao mala luka na utoku Amstela nastao je oko 1270., a gradska prava dobio oko 1300. U XIV. st. razvio se u važno trgovačko središte. Godine 1578. pridružio se otporu sjevernih nizozemskih pokrajina protiv španjolske vlasti. Pošto su Španjolci zauzeli Antwerpen 1585., njegovo stanovništvo preseljava se u Amsterdam, koji postaje glavnim središtem nizozemske prekomorske trgovine, sjedištem najvećih kolonijalnih trgovačkih kompanija te važnim financijskim središtem. Za rata protiv Velike Britanije 1780–84. te kao francuski posjed od 1795. gospodarski propada, a oporavlja se od sredine XIX. st. Pod njemačkom okupacijom 1940–45.

Amsterdam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2373>.