Gospić, grad u Lici, sjedište Ličko-senjske županije; 6362 st. (2021). Leži u Ličkom polju, na 562 m apsolutne visine, podno Velebita i uz rječicu Novčicu (most iz 1804), nedaleko od njezina utoka u rijeku Liku. Glavno trgovačko i kulturno središte Like. Od građevina se ističu kula age Senkovića (XVII. st), vojarna iz 1767. i kasnobarokna župna crkva sv. Marije iz 1780. U kapeli sv. Ivana Nepomuka nalaze se slike iz XVIII. i XIX. st. Na trgu se nalazio spomenik N. Tesli, rad F. Kršinića (1981; uništen 1991., ponovno izliven 2006., još nije postavljen). Muzej Like; radiopostaja. Gospić je postaja na željezničkoj pruzi Zagreb–Split te raskrižje cesta koje vode prema jugoistočnoj i sjeverozapadnoj Lici, obali Jadrana (Karlobag, Senj) i Plitvičkim jezerima. Metalna i građevna industrija; tvornica stočne hrane; tiskara. – U ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. iz 1263. spominje se pod imenom Kaseg. U XV. st. Kaseg se spominje kao sijelo ličkoga vikara i arhiđakonata Ninske biskupije. Provalom Osmanlija potkraj XV. i početkom XVI. st. naselje na području današnjega Gospića bilo je uništeno, a stanovništvo raseljeno. God. 1527. to su područje dobili age Senkovići, koji su izgradili manju utvrdu i uz nju naselili muslimanske obitelji. Ime Gospić prvi se put spominje 1574. kao oznaka za zemljište (mezre Gospić). Početkom XVII. st. područje je bilo ponovno naseljeno. Gospić je do 1689. bio pod osmanskom vlašću. Od 1733. bio je sjedište ličkoga stožera i brigadno mjesto Otočačke pukovnije. Od 1881. do 1918. sjedište je Ličko-krbavske županije, 1921–41. gospićkoga kotara, 1941–45. Velike župe Like i Gacke. Početkom Domovinskog rata (tijekom kolovoza i rujna 1991.) Gospić je bio znatno razoren.
