godišnja doba

ilustracija
GODIŠNJA DOBA

godišnja doba, četiri dijela godine, traju od ravnodnevice (ekvinokcija) do suncostaja (solsticija) – proljeće i jesen, te od suncostaja do ravnodnevice – ljeto i zima. Godišnja su doba na Zemlji posljedica nagiba ekvatora prema ravnini ekliptike, koji iznosi 23,5°, te gibanja Zemlje oko Sunca. Zbog eliptičnosti Zemljine staze, godišnja doba ne traju jednako; na sjev. polutki: proljeće traje 92 d 20 h, ljeto 93 d 15 h, jesen 89 d 19 h, zima 89 d 0 h. Na juž. je polutki obratno. Toplina koju tlo dobije Sunčevim zračenjem ovisi pretežno o kutu upada zraka i o vremenu u kojem Sunce boravi iznad horizonta, a dijelom o udaljenosti Zemlje od Sunca. Kada je najbliže Suncu, Zemlja dobiva 6,9% više topline nego kada je najdalje od Sunca. Zbog tih su razloga jesen i zima na sjevernoj polutki kraći od proljeća i ljeta nego na juž. polutki, zima je na sjev. polutki blaža, a ljeto umjerenije.

godišnja doba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22474>.