struka(e):
ilustracija
EUFRAZIJANA, atrij
ilustracija
EUFRAZIJANA, podni mozaik ribe iz IV. st.
ilustracija
EUFRAZIJANA, unutrašnjost bazilike
ilustracija
EUFRAZIJANA, zidni mozaik na sjevernoj apsidi

Eufrazijana, porečka katedrala, jedini sačuvani starokršćanski episkopalni kompleks na svijetu, koju je sredinom VI. st. dao podignuti biskup Eufrazije. Glavna je građevina cijeloga kompleksa trobrodna bazilika. Uz njezin sjeveroistočni ugao nadovezuje se trolisna memorijalna kapela, a njezino vanjsko predvorje (narteks) povezano je s kvadratičnim dvorištem (atrij), kojemu se na zapadnoj strani nalazi osmerostrana krstionica. Između sjeverne strane atrija i morske obale podignut je biskupski dvor. Mnogo kasnije nastale su ostale građevine: sakristije (XIII–XV. st.), zvonik (XVI. st.) i dr. Tijekom stoljeća pojedini dijelovi kompleksa doživjeli su manje ili veće transformacije. Današnji izgled svetišta određen je podizanjem razine poda u srednjoj apsidi, što je uslijedilo u XIII. st. postavljanjem velikoga ciborija (1277), a rekonstrukcija oltarne pregrade izvedena je u novije doba.

Eufrazijeva bazilika zapravo je treća po redu crkva sagrađena na tome mjestu. Prva je bila tzv. kućna crkva (domus ecclesia) s kraja III. ili početkom IV. st., koja je krajem IV. st. bila proširena paralelnom dvoranom (prilikom prijenosa tijela sv. Maura s groblja izvan grada) pa je tako nastala dvostruka bazilika (basilica gemina), dok je u V. st. na tome mjestu sagrađena velika trobrodna bazilika koju je zatekao biskup Eufrazije i, zadržavši donje dijelove zidova (osim istočne strane), stvorio novu crkvu.

Eufrazijana je građena između 535. i 550., a po svojoj arhitektonskoj koncepciji, napose po ikonografiji zidnih mozaika (lik Majke Božje u srednjoj apsidi), veže se za umjetnička strujanja u Carigradu koja su se širila duž jadranske obale usporedno s Justinijanovim pohodima u Italiji. Osobito se ističu mozaici. Od velikih mozaičnih kompozicija na pročeljima bazilike ostali su samo fragmenti, no zato su razmjerno dobro očuvani mozaici srednje apside (Majka Božja na prijestolju s mučenicima i graditeljem crkve biskupom Eufrazijem), koji se ubrajaju među najvažnije spomenike monumentalnoga slikarstva VI. st. – Uz kompleks Eufrazijane sagrađena je 1251. u monumentalnome romaničkom stilu rezidencija kanonika (Kanonika). Eufrazijana je 1997. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Citiranje:

Eufrazijana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/eufrazijana>.