STRUKE:

Delfi

ilustracija
DELFI, Atenino svetište, tolos
ilustracija1ilustracija2

Delfi (grčki Δελφοί, Delphoí), starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod Parnasom. Mjesto kulta već u kasnomikensko doba. Od VIII. st. pr. Kr. znamenito Apolonovo svetište, u kojem je svećenica Pitija davala nerazumljive ili dvosmislene odgovore na pitanja što su ih pojedinci, gradovi ili države u važnim prilikama postavljali proročištu. U Delfima su se od početka VI. st. pr. Kr. svake četvrte godine održavale Pitijske igre. Kao sjedište vjersko-političkog saveza nekih grčkih plemena (→ amfiktionija), Delfi su od 590. do 356. pr. Kr. uživali autonomiju, koju su jamčili članovi amfiktionije. Svetište, nekoliko puta opljačkano (npr. 279. pr. Kr. tijekom prodora Kelta), od II. st. pr. Kr. postupno gubi svoje dotadašnje značenje. Svetište je zatvorio oko 390. car Teodozije nakon konačne pobjede kršćanstva. Potkraj XIX. st. francuska škola u Ateni otpočela je ondje velika iskapanja. Otkriven je kompleks Apolonova svetišta, koje je bilo opasano zidom i obuhvaćalo oko 25 000 m². Kroz svetište vodi tzv. sveta cesta. Uza svetište izgrađeno je više građevina: kazalište, riznice (Sikionaca, Sifnijaca, Tebe, Atene, Knida, Klazomene), vijećnica, trijemovi i dr. Izvan svetišta su gimnazij, stadij i svetište Atene s hramom i kolosom. Na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1987.

Delfi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14364>.