Zdeslav (Sedesclavus), hrvatski knez 878–879. Bio je uz Petra i Muncimira jedan od trojice sinova hrvatskog kneza Trpimira I. Prema podatcima iz Venetske kronike mletačkog ljetopisca Ivana Đakona, na prijestolje je stupio uz potporu bizantskog cara Bazilija I., pošto je u Hrvatsku stigao iz Carigrada. Odmah potom protjerao je sinove kneza Domagoja kao moguće pretendente na kneževski naslov. Za Bazilijeve je vladavine bila osnovana bizantska tema Dalmacija, koja je obuhvatila gradove i otoke Osor, Krk, Rab, Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor, kao i neka manja mjesta na južnojadranskoj obali i u unutrašnjosti. Ujedno je Bazilije I., u nastojanju da osigura bizantske posjede na istočnoj obali Jadrana, obvezao dalmatinske gradove da u ime mirnog uživanja zemljišnoga posjeda i očuvanje mira, plaćaju hrvatskom knezu (umjesto bizantskom strategu) novčani danak (Split 200, Zadar 110, Trogir, Osor, Rab i Krk svaki po 100 zlatnika). Car je proveo i reformu crkvene organizacije te je dalmatinske biskupe izuzeo iz papine jurisdikcije i podredio ih carigradskomu patrijarhu. No o održanju dobrih veza Zdeslava s papinstvom svjedoči podatak da je papa Ivan VIII. ljubljenomu sinu Sedeslavu, slavnomu knezu Slavena poslao pismo u kojem od njega traži da zbrine njegova legata na putu za Bugarsku. Zbog snažnog utjecaja Bizanta na unutrašnje stanje u Hrvatskoj za njegove vladavine, 879. Zdeslava je ubio Branimir, koji ga je zamijenio na prijestolju.
