struka(e): geografija, hrvatska | ekonomija | likovne umjetnosti

Kutjevo, naselje i općinsko središte 23 km sjeveroistočno od Požege; 1941 st. (2021). Leži na sjeveroistočnom rubu (obronci Krndije; 232 m apsolutne visine) Požeške kotline, uz Kutjevačku rijeku i cestu koja spaja Posavinu s Podravinom. Isusovačka rezidencija i crkva sv. Marije iz 1725 (danas župna crkva; u njoj su barokni oltar i propovjedaonica, kasnorenesansna slika Blažene Djevice Marije s djetetom i oltarna slika sv. Franje Saleškoga, rad Antona Cebeja iz 1759); barokni vinski podrumi. U okolici arheološki nalazi iz neolitika i rimskoga doba. Ovdje je bila i cistercitska opatija (Abbatia B. M. V. de Gotho iz 1232) s imanjem koje je poslije promijenilo više vlasnika: zagrebački kanonik I. J. Babić, isusovci (1698–1773), hrvatska vlada (1773–1882) i baruni Turković (1882–1945). To imanje osnova je današnjega poljoprivrednog poduzeća s razvijenim vinogradarstvom i podrumarstvom te voćarstvom (Kutjevački podrum d. d. proizvodi i mlinarsko-pekarske proizvode te meso i mesne prerađevine, većinski mu je vlasnik poduzeće Kutjevo d. d.); rasadnik duhana. Tekstilna industrija (trikotaža).

Citiranje:

Kutjevo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kutjevo>.