makroekonomska analiza ili agregatna analiza, grana ekon. analize koja proučava funkcioniranje nacionalnoga gospodarstva kao cjeline preko osnovnih strukturnih parametara, koji pak izražavaju omjere osnovnih gosp. agregatnih veličina, kao što su društv. proizvod, narodni dohodak, ukupna potrošnja, ukupne investicije, zaposlenost i sl., nastojeći utvrditi međuovisnost tih veličina te način i intenzitet utjecaja njihovih promjena na ukupnu proizvodnju dobara i usluga te ukupno korištenje proizvodnih resursa. Može biti teorijska, kada radi s pretpostavljenim veličinama, ili ekonometrijska, kada radi s veličinama koje se dobiju ekonometrijskim istraživanjem konkretnoga gospodarstva neke zemlje. Također, može biti statička ili dinamička, ovisno o tome radi li se o analizi stanja gospodarstva u jednome trenutku ili njegove promjene u vremenu. Oblici su makroekonomske analize i makroekonomski modeli, koji su obično ekonometrijski modeli, parametri kojih su dobiveni na osnovi mjerenja realnih odnosa agregatnih veličina i njihove međuovisnosti određenoga gospodarstva, eventualno prilagođeni postizanju nekih izvana zadanih ciljeva. Služe ekon. predviđanju, simulaciji i analizi alternativnih politika ili ekonomskomu planiranju. Makroekonomskim modelima široko se koriste mnoge zemlje, bilo za potrebe državne ekon. politike bilo za predviđanja za potrebe banaka i pojedinih industrija ili za znanstv. istraživanje. Povijest makroekonomskih modela počinje s djelom J. Tinbergena Statističko testiranje teorija poslovnih ciklusa (Statistical Testing of Business Cycles Theories, 1939), a nakon II. svj. rata rad L. Kleina i njegovih suradnika doveo je do izgradnje ekonometrijskih modela za većinu razvijenih zemalja. Projekt LINK, pod dugogodišnjim Kleinovim vodstvom, povezao je nac. modele u svjetski model, u koji je uključena i Hrvatska.
