struka(e): medicina

liječnička tajna, obveza čuvanja tajnosti osobnih, obiteljskih i zdravstvenih podataka pacijenata. Čuvanje liječničke tajne važno je za povjerenje bolesnika prema liječniku.

Zahtjev liječnicima za čuvanjem liječničke tajne izrijekom se navodi već u Hipokratovoj prisegi (oko 400. pr. Kr.), koja je kroz dugi niz stoljeća bila moralni uzor liječnicima. Nedostatak je Hipokratove prisege u tome što nije predvidjela određenu sankciju prema prekršiteljima prisege.

Zbog javnoga društvenoga interesa pojavila se potreba da država preuzme obvezu zaštite osobnosti građana, prije svega zbog moguće zloporabe povjerenja koje bolesnici iskazuju liječnicima. Ostvarenje te ideje omogućio je razvoj građanskog društva nakon Francuske revolucije. Otkrivanje liječničke tajne postalo je kazneno djelo najprije u Francuskoj (1810), a zatim i u većini europskih država (u Velikoj Britaniji kršenje liječničke tajne nije kazneno djelo, već se zbog otkrivanja tajne vodi građanskopravni postupak u obliku naknade štete).

U razdoblju uvođenja prvih zakonskih propisa o čuvanju liječničke tajne smatralo se da liječnik nikomu ne smije otkriti podatke o svojem bolesniku, a za saziv konzilija trebao je imati bolesnikov pristanak. Takvo je stajalište na današnjem stupnju razvoja medicine i liječničke prakse nemoguće jer u postavljanju dijagnoza i u liječenju sudjeluje širok krug liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji su tim položajem također obvezni čuvati tajnu. To isto odnosi se i na administrativno osoblje (koje je u tom slučaju obvezano poslovnom tajnom).

Hrvatski Kazneni zakon propisuje liječničku tajnu u čl. 132. Budući da je riječ o profesionalnoj tajni, liječnik je dužan čuvati isključivo podatke koje je saznao u obavljanju svojega poziva (anamneza, pregled, pretrage). Kazneno djelo nastaje kada liječnik neovlašteno otkrije tajnu. Svako otkrivanje liječničke tajne nije kazneno djelo. Neovlaštenim otkrivanjem tajne ne smatra se ako, na bolesnikov zahtjev, liječnik napiše liječničku svjedodžbu ili postupi prema zakonskim propisima (na sudu u svojstvu vještaka ili svjedoka). Također nije kazneno djelo ako liječnik otkrije tajnu radi općeg interesa (epidemije, kaznena djela) ili ako otkrivanje tajne služi interesu druge osobe, što je važnije od interesa čuvanja tajne. U tom slučaju tajna se otkriva, najčešće u slučaju bolesti, samo toj drugoj osobi (članovima obitelji).

Citiranje:

liječnička tajna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 3.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/lijecnicka-tajna>.