Krmpoćani, nekadašnji stanovnici sela Krmpote, danas Jakov-Polje, u zaleđu Senja. Iako je krmpotski kraj bio nastanjen od davnine, korijeni Krmpota vezuju se uz seobe Bunjevaca podrijetlom iz istoimenog naselja koje je nekoć postojalo u Ravnim kotarima. Jedna skupina Bunjevaca preselila se otuda 1605. u goransko mjesto Lič na posjed Zrinskih, kojima su položili prisegu, dok je druga skupina stigla u Lič 1627. Ti su se doseljenici nazivali Vlasima Krmpoćanima, a bili su pretežito katolici te imali određene povlastice i vlastiti grb. Kako bi se održali kao slobodni stočari i ratnici, dugo su se sukobljavali sa Zrinskima, koji su ih pokušavali pretvoriti u podložne seljake. Zbog čestih sukoba sa Zrinskima dio Krmpoćana prešao je na kvarnerske otoke, a dio se poslije odselio u Podgorje i Liku. Oni koji su ostali u krmpotskome kraju postali su krajišnici; u Krmpotama je neko vrijeme bilo sjedište krajiške satnije u sastavu Ogulinske pukovnije. Nakon ukinuća Vojne krajine 1881., oskudni životni uvjeti prisilili su mnoge Krmpoćane da napuste taj kraj. Danas na tom zapuštenom području stalno živi stotinjak ljudi raspršenih u nekoliko manjih sela i zaselaka.
