struka(e):
ilustracija
VINARSTVO, bačve u iločkom podrumu
ilustracija
VINARSTVO, fermentacija vina u bačvama od inoksa
ilustracija
VINARSTVO, prikaz proizvodnje vina u XV. st.
ilustracija
VINARSTVO, rimska preša za grožđe
ilustracija
VINARSTVO, ručna preša za grožđe
ilustracija
VINARSTVO, strojna preša za grožđe

vinarstvo, proizvodnja vina i proizvoda od grožđa i vina (→ vinogradarstvo). Materijalni dokazi o vinarstvu potječu iz mlađega kamenog doba, a pisani su dokazi iz vremena antičkih civilizacijâ. Vještinu pripremanja i čuvanja vina s obala Crnog i Kaspijskoga mora, Egipta i najstarijih grčkih civilizacijâ prenosili su Feničani, starogrčki pomorci i drugi narodi s istoka (Palestine, Sirije, Mezopotamije) prema zapadu, prastanovnicima Balkanskog i Apeninskoga poluotoka, a poslije su tu kulturu unaprijedili i poticali Rimljani. Hrvati su vještinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina preuzeli vjerojatno od romaniziranih ilirskih stanovnika. Mukotrpan i nesiguran način proizvodnje vina stoljećima se nije mijenjao. Tek nakon pojave bolesti (pepelnice i peronospore) i štetnika (filoksere) na europskoj lozi, krajem XIX. i početkom XX. st., brzim napretkom znanosti omogućena je sigurnija zanatska (u domaćinstvima) i manufakturna (na većim gospodskim, crkvenim i zadružnim gospodarstvima), a u novije doba i industrijska, velikoserijska, standardna i kontinuirana proizvodnja, koja se temelji na znanstvenim spoznajama o vrhunskoj higijeni i kontroli, te zamjeni živoga rada suvremenim strojevima (crpkama, filtrima, rashladnim uređajima, centrifugama, linijama za punjenje i konfekcioniranje itd.). Proizvodnja i promet vina, voćnih vina te drugih proizvoda od grožđa i vina, zaštita zemljopisnoga podrijetla itd., u Hrvatskoj su propisani Zakonom o vinu, a te se odredbe usklađuju s preporukama Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV, od francuski Organisation internationale de la vigne et du vin), koje je RH članica od 2001., i s odredbama EU. Industrijsko vinarstvo iskorištava sporedne produkte proizvodeći alkohol (destilacijom dropa i taloga), ulje (iz sjemenki), vinsku kiselinu (iz dropa i vinskoga kamena), farmaceutske, konditorske i druge proizvode (proanticijanidole i bojila iz kožica bobice), čime postiže veću rentabilnost poslovanja.

Citiranje:

vinarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vinarstvo>.