struka(e):

goriva.

1. Tvari koje prilikom izgaranja (oksidacije) razvijaju velike količine toplinske energije, koja se iskorištava u različite svrhe. Da bi neka tvar mogla služiti kao gorivo, važno je da ima veliku toplinsku vrijednost (omjer topline koja se dobije izgaranjem te tvari i njezine mase), da se može dobiti jeftino i u velikim količinama, da je postojana i da se lako transportira, da ima što nižu temperaturu paljenja i da ne razvija otrovne i štetne proizvode izgaranja. Goriva su u kemijskom smislu organske prirode, pa u njima izgaraju ugljik, vodik i sumpor. Ugljik najviše pridonosi toplinskoj vrijednosti, dok o vodiku više ovisi zapaljivost goriva. Premda i sumpor u maloj mjeri pridonosi toplinskoj vrijednosti, ne smatra se korisnim sastojkom goriva jer izgaranjem daje sumporni dioksid, koji štetno djeluje na opremu i okoliš.

Goriva su prema vremenu postanka fosilna ili recentna, prema načinu postanka prirodna te prerađena (oplemenjena, umjetna), a prema agregatnom stanju čvrsta, tekuća i plinovita. Glavna su prirodna goriva: drvo, ugljen (čvrsta goriva), nafta (tekuće) i prirodni (zemni) plin (plinovito gorivo).

Prvo gorivo koje su ljudi počeli upotrebljavati bilo je drvo. Ono se danas za tu namjenu sve manje upotrebljava jer je takva potrošnja drva krajnje neracionalna i neekonomična, a toplinska mu je vrijednost mnogo manja (oko 15 MJ/kg) u usporedbi s ostalim gorivima. Premda manje važan nego prije, ugljen i danas, posebno onaj s manjim udjelom sumpora, služi kao gorivo u pojedinim zemljama. Najveću toplinsku vrijednost ima antracit (31 MJ/kg), dok je toplinska vrijednost kamenog ugljena od 23 do 31 MJ/kg, a smeđega od 16 do 23 MJ/kg.

Tekuća goriva imaju prema čvrstima mnoge prednosti: veću toplinsku vrijednost, ne sadrže vlagu, ne stvaraju pepeo, lako se pretvaraju u paru i mogu se ekonomičnije uskladištiti. Najvažnije je tekuće gorivo nafta. Toplinska joj je vrijednost 39,8 do 48,15 MJ/kg, a ona je veća što je nafta bogatija zasićenim ugljikovodicima. U sirovu se stanju rijetko troši kao gorivo, no služi kao sirovina za proizvodnju cijeloga niza različitih proizvoda. Samo one vrste nafte koje sadržavaju vrlo malo laganih destilacijskih frakcija upotrebljavaju se izravno kao gorivo. Osim nafte, postoje tekuća goriva nastala suhom destilacijom kamenog ugljena i goriva koja se dobivaju od bitumenskih škriljevaca.

Prirodni (zemni) plin visokokvalitetno je prirodno gorivo (toplinska vrijednost 25 do 56 MJ/m³), koje se u stijenama Zemljine kore pojavljuje u zasebnim ležištima ili otopljeno u nafti na različitim dubinama i pod različitim tlakovima. To je uglavnom smjesa ugljikovodika alkanskoga reda, s najviše metana i s manjim udjelima etana, propana i ostalih viših članova homolognoga niza alkana.

Od prerađenih ili umjetnih goriva čvrsta su: drveni ugljen, koks i ugljeni briketi; tekuća: naftni derivati (loživo ulje), katran i njegovi derivati, špirit itd.; plinovita: komercijalni loživi plin (smjesa propan/butan), destilacijski plinovi (koksni, švelni i drvni plin), generatorski plinovi (generatorski, vodeni i miješani plin), bioplin, acetilen i dr.

U Hrvatskoj su zalihe ugljena posljednji puta procijenjene 2005. godine, lignit na 37,8 · 106 tona, smeđi na 3,6 · 106 tona, a kameni ugljen na 3,7 · 10tona. U 2011. potrošeno je 1,2 · 106 tona uvezenoga ugljena i koksa. Zalihe nafte i naftnih kondezata su 2011. godine bile 11,6 · 106 m³ te 239 · 109 m³ prirodnoga plina. Iste je godine proizvedeno 6,64 · 106 tona nafte i naftnih kondezata te 24,71 · 109 m³ prirodnog plina.

2. Gorivima se nazivaju i tvari kojima glavna svrha izgaranja (oksidacije) nije stvaranje topline. Tako su motorna goriva ona kojima se kemijska energija može pretvoriti izravno u mehanički rad, mlazna goriva izgaraju u smjesi sa zrakom usisanim iz atmosfere i stvaraju potisnu silu izbacivanjem proizvoda izgaranja u smjeru suprotnom od smjera leta, raketna goriva djeluju kao i mlazna, ali za izgaranje troše oksidans koji raketa nosi sa sobom. Osim toga, gorivima se nazivaju i nuklearna goriva, iako ona ne izgaraju, nego se u njima spontano odvijaju lančane nuklearne reakcije uz oslobađanje energije iskoristive u tehničke svrhe.

Citiranje:

goriva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/goriva>.