struka(e):
ilustracija
BAKROTISAK, tiskovne forme za konvencionalni bakrotisak

bakrotisak, tiskarska tehnika dubokog tiska koja služi pretežito za otiskivanje ilustracija, revija, kataloga, savitljive ambalaže, tapeta, omotnih papira, ali i novčanica, maraka i drugih vrijednosnih papira. Tiskovna je forma u obliku ploča ili, mnogo češće, valjaka na kojima se nalazi tanak sloj bakra debljine do 200 μm. Tiskovni elementi, kao nositelji boje, udubljeni su s obzirom na površinu ploče ili valjka, a njihova je najveća dubina 50 do 60 μm. Tiskovna forma za konvencionalni (obični) bakrotisak ima tiskovne elemente u obliku rasterskih udubina koje su međusobno jednake po obliku i ploštini, a različite po dubini, što se na otisku očituje u različitom nanosu boje, koji omogućuje kvalitetnu izradbu višetonskih reprodukcija. Detalje ne reproducira tako oštro kao knjigotisak ili ofsetni tisak, ali daje vrlo bogatu skalu tonova u prijelazima između svjetla i sjene. Tiskovna forma za autotipijski bakrotisak ima također tiskovne elemente u obliku rasterskih udubina, ali su one jednake dubine, a različite ploštine. Količina boje, a s time i tonska vrijednost, regulira se prema tome ploštinom, a ne dubinom rasterske udubine. Ta se vrsta bakrotiska primjenjuje za tisak višebojnih reprodukcija.

Postupci pripreme tiskovne forme međusobno se znatno razlikuju, od fotomehaničkoga kopiranja slike na fotoosjetljivi kopirni sloj i jetkanja bakra pa do elektromehaničkoga graviranja tiskovnih elemenata uz izravno usnimavanje s izvornika. U novije su vrijeme zamjetna nastojanja da se i u duboki tisak uvedu tiskarski postupci upravljani računalom (tzv. CTP tehnologija), kojima se tiskovni elementi oblikuju u posebnim obnovljivim slojevima na valjcima u samome tiskarskom stroju s pomoću laserske zrake upravljane računalom.

Tiskovna jedinica bakrotiskarskih rotacijskih strojeva sastoji se od temeljnoga valjka, koji nosi bakrenu tiskovnu formu, i od gumom presvučena valjka, koji pritišće papir na tiskovnu formu. Boja je malene viskoznosti, prvo se prihvaća na cijelu tiskovnu formu, a zatim se posebnim nožem uklanja sa slobodnih površina i ostaje samo u rasterskim udubinama.

Bakrotisak je u Hrvatskoj bio na zavidnoj razini (Grafički zavod Hrvatske, Ognjen Prica, Vjesnik), no kao i drugdje u svijetu, postupno se zamjenjuje tiskarskim tehnikama koje su jeftinije i zahtijevaju kraće vrijeme pripreme. Danas se bakrotisak u Hrvatskoj upotrebljava samo za tisak savitljive ambalaže i tapeta.

Citiranje:

bakrotisak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bakrotisak>.