struka(e): |
ilustracija
WEIMAR, Residenzschloss

Weimar [vại'mar], grad u Tiringiji (Thüringen), oko 20 km istočno od Erfurta, Njemačka; 65 479 st. (2010). Leži u središtu Tirinške zavale (na visini od 255 m), na pristrancima Ettersberga, uz rijeku Ilm. Od sredine XVIII. do početka XX. st. snažno kulturno središte, u kojem su djelovali Ch. M. Wieland, J. W. Goethe, J. G. Herder, F. Schiller, F. Liszt i dr., a 1919. W. Gropius osnovao je ondje visoku školu za arhitekturu i oblikovanje Bauhaus. Weimar je stari rezidencijalni grad s mnogo kulturnopovijesnih spomenika; prevladavaju građevine i parkovi iz doba klasicizma (polovica XVIII. st. – polovica XIX. st.; Goetheova i Schillerova kuća, vojvodska palača /Residenzschloss/, palača Tiefurt i dr.), koji su (1998) uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, kao i zgrada Bauhausove škole Haus am Horn (uvrštena 1996). Sveučilište Bauhaus-Universität Weimar (fakultet osnovan 1860., sveučilište od 1995), Visoka glazbena škola Franz Liszt. Arheološki muzej, Goetheov nacionalni muzej, Schillerova kuća (memorijalni muzej), Goetheov i Schillerov arhiv, Lisztov muzej, knjižnica vojvotkinje Anne Amalije (osnovana 1691; teško stradala u požaru 2004). Weimar je izdavačko središte. Razvijena je metalna, strojograđevna (građevinski strojevi), farmaceutska (Schering), kemijska i prehrambena industrija; proizvodnja optičkih instrumenata, papira i piva; tiskarstvo. Znanstvenoistraživački instituti. – Prvi se put spominje 975., kada je bio pod vlašću grofova od Weimara, koji su izgradili snažnu utvrdu. Ispod utvrde razvilo se utvrđeno podgrađe, koje je 1254., za vladavine grofova Weimar-Orlamünde (1247–1372), steklo status naselja, a 1348. gradske privilegije. Od 1372. u rukama je dinastije Wettin, a od 1485. njezine ernestinske linije, za čije je vladavine postao 1547. prijestolnicom vojvodstva Saska-Weimar, a 1815. istoimenoga velikog vojvodstva (do 1918). Nakon sloma Njemačke u I. svjetskom ratu u Weimaru je zasjedao parlament koji je proglasio Weimarski ustav (1919), po kojem je Njemačka postala parlamentarna republika. Od 1920. do 1948. prijestolnica Tiringije. U Weimaru je od 1919. do 1925. bila visoka škola za arhitekturu i oblikovanje Bauhaus. Teško stradao tijekom II. svjetskog rata.

Citiranje:

Weimar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/weimar>.