struka(e):

LSD ili lizergid (kratica od engl. lysergic acid diethylamide), dietilamid lizerginske kiseline, C20H25N3O, sintetsko halucinogeno sredstvo koje djeluje u izvanredno malim dozama (20 do 50 μg). Kao antagonist na serotoninske receptore uzrokuje plastične, obojene vizije, preosjetljivost prema mirisima i zvukovima, fenomen sinestezije, poremećen osjećaj prostora i vremena, osjećaj otuđenja tijela (depersonalizacija) i dr. Švicarski kemičari Arthur Stoll i Albert Hofmann (1938) pripravili su LSD iz lizerginske kiseline, koje ima u raženoj glavici (Claviceps purpurea). Djelovanje LSD-a Hofmann je slučajno otkrio 1943. Popularnosti LSD-a među američkim je studentima nakon 1960. mnogo pridonio bivši profesor Harvardova sveučilišta Timothy Leary svojim predavanjima, pokusima i knjigama. Uživanje LSD-a proširilo se 1960-ih među mladeži u zapadnim zemljama. Nakon 1970. popularnost mu je znatno smanjena zbog teških posljedica koje može izazvati. Trgovina tom drogom progoni se i strogo kažnjava. Nije dokazano da LSD uzrokuje fiziološku ili fizičku ovisnost, no opasnost je od uzimanja LSD-a u nepredvidivim efektima.

Citiranje:

LSD. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/lsd>.