struka(e): |
ilustracija
BUTAN, položajna karta
ilustracija
BUTAN, grb
ilustracija
BUTAN, zastava
ilustracija
BUTAN, detalj prikaza krunidbe kralja Jigmea Dorji Wangchucka, 1926.
ilustracija
BUTAN, dolina Thimphu

Butan (na tibetskom jeziku dzongkha Druk Yul: Zemlja zmajeva; Kraljevina Butan/Druk Gyalkhap), država u južnoj Aziji, na južim pristrancima istočne Himalaje; 38 394 km². Prostire se između Kine (Tibet; duljina granice 470 km) na sjeveru i Indije na zapadu, jugu i istoku (605 km).

Prirodna obilježja

Butan je visokoplaninska zemlja, kojoj polovica teritorija leži iznad 3000 m. Reljefno se izdvajaju tri glavna paralelna pojasa: na sjeveru je Visoka Himalaja (6000 do više od 7500 m; Jhomo/Chomo Lhari 7314 m, Kula Kangri 7554 m), kojoj su vrhunci pod vječnim snijegom i ledom, srednji pojas obuhvaća Nisku Himalaju (2000 do 5000 m), a južni pojas himalajsko predgorje (gorje Siwalik; 800 do 1200 m). Na krajnjem jugu pruža se 8 do 16 km širok rubni pojas nizine Duars koja prelazi u nizinu Gangesa–Brahmaputre. Riječni tokovi, pritoci Brahmaputre, teku sa sjevera prema jugu usijecajući u Niskoj Himalaji i predgorju duboke doline (Paro, Punakha, Thimphu i dr.), koje su populacijski i privredno okosnica zemlje.

Klima je u višim područjima oštra planinska; područja iznad 4000 m visine imaju godišnje manje od 500 mm oborina (iznad 5500 m visine snijeg pada i ljeti). Riječne doline imaju umjerenu klimu (ljetne temperature iznose 20 °C do 25 °C, zimske oko 4 °C), s 500 do 700 mm oborina godišnje. Nizina Duars i južni pristranci imaju vruću i vlažnu suptropsku klimu; obilne oborine (3000 do 5000 mm godišnje; zabilježeni maksimum iznosi 7800 mm) donosi jugozapadni ljetni monsun (lipanj–listopad).

Rijeke (Drangme, u donjem toku Manas; Puna Tsang, duga 320 km, nastaje sutokom rijeka Moi Pho; Wang, duga 370 km; Amo ili Torsa) teku od Visoke Himalaje prema jugu i pripadaju porječju Brahmaputre. Na jugu nizine Duars prevladava savana i džungla bambusa. Planinski pristranci do 3500 m obrasli su zimzelenom tropskom šumom i šumom četinjača (šume prekrivaju 70% zemlje). Viša područja pokrivena su subalpskom i alpskom vegetacijom. Vječni snijeg i led (7% teritorija) zauzimaju najviše dijelove. Obrađeno je samo 3% površine zemlje.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2005. u Butanu živi 672 452 st., a prema procjeni za 2013. god. 733 003 st. ili 19,1 st./km². Stanovništvo je uglavnom koncentrirano u dolinskim proširenjima središnjeg i zapadnog dijela zemlje i na jugozapadu, u graničnom području prema Indiji. Većinski su narod Butija (Ngalops; oko 60% populacije), tibetski doseljenici, koji su od IX. st. u više navrata prodirali u Butan. Oni žive pretežito u sjevernom, središnjem i zapadnom dijelu zemlje; pripadaju tibetsko-burmanskoj jezičnoj skupini, govore tibetskim dijalektima, od kojih je najrašireniji dzongkha, danas službeni jezik Butana; po vjeri su mahayana budisti (red Drukpa; službena religija Butana). Oko 35% stanovništva nepalskoga je podrijetla (Lhotshampas, Gurung), hinduisti su, a žive uglavnom na jugozapadu; starosjediocima se drže Sharchopsi, koji žive u istočnom dijelu, a od tibetskih su naroda primili način života i vjeru (budizam). Stanovnici žive uglavnom u selima (69,1%, 2005), za koja su karakteristični budistički samostani (dzong), građeni kao utvrde, a koji služe istodobno i kao administrativna (civilna i vjerska) središta. Porast broja stanovnika se smanjuje; u razdoblju 1993–98 iznosio je 2,6% godišnje, a 2007–12. god. 1,6% (16‰) godišnje. To je ponajprije posljedica znatno smanjena prirodnoga priraštaja (27,4‰, u 1997., a 10,0‰ u 2012); natalitet je smanjen sa 41,3‰ u 1997. na 18,5‰ u 2012., a mortalitet s 13,9‰ na 8,5‰. Smanjena je i smrtnost dojenčadi, sa 105,0‰ (1997) na 40,1‰ (2005). Očekivano trajanje života za žene rođene 2006. god. iznosi 66,9 godina, a za muškarce 65,7 godina. Stanovništvo iako polako stari, još je uvijek vrlo mlado: u dobi je do 14 godina 30,6% stanovništva, u dobi od 15 do 64 godine 64,4%, a starije od 65 godina samo je 5,0% populacije (2013). Ekonomski je aktivan 336–391 st., od toga je nezaposleno 2,1% stanovnika (2012). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 62,2% zaposlenih (2012), u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 6,7%, a u uslužnim djelatnostima 31,1%. Nepismeno je 37,0% stanovništva (2012). Glavni je i najveći grad Thimphu (79 185 st., 2005); ostali su veći gradovi Phuntsholing (20 537 st., 2005), Gelephu (9199 st.) i Wangdue (6714 st).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih gospodarski razvoj Butana zasniva se na hidroenergetskome sektoru (najviše u suradnji s Indijom), rudarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, te prerađivačkoj i prehrambenoj industriji. Vrijednost BDP-a uvećana je s 439,1 milijun USD (2000), na 2,2 milijarde USD (2016). Udjel siromašnog stanovništva smanjen je s 36,3% (2000) na 12% (2012). BDP po stanovniku iznosio je oko 2900 USD (2016). U sastavu BDP-a (2016) vodeći su industrijski (42,1%) i uslužni sektor (41,5%), a potom poljoprivredni (16,4%). Oko 60% stanovništva ovisno je o poljoprivrednoj proizvodnji (riža, žitarice, peradarstvo; u stočarstvu prevladava uzgoj jakova, goveda, ovaca i koza). Značajna je proizvodnja električne energije koja se i izvozi (oko 70% od ukupno proizvedene energije izvozi se u Indiju), čime se ostvaruje oko 20% BDP-a (početkom 2000-ih). Od ostalih su djelatnosti važne proizvodnja cementa, drvna i tekstilna industrija, preradba hrane i dr. Postupan je razvoj turizma (2016. ostvaruje 73,7 milijuna USD). Stopa nezaposlenosti je 2,5% (2015). Godine 2016. vrijednost izvoza bila je 500 milijuna USD, a uvoza 1,1 milijardu USD; najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Indija (oko 96% izvoza i 91% uvoza). Početkom 2000-ih izvoz električne energije čini najveći dio ukupnog izvoza (oko 40%); izvoze se još metali, kemikalije, cement, drvo, tkanine, rukotvorine, kardamom i dr. U uvozu prevladavaju gorivo, vozila, strojevi, riža i dr. Veličina javnoga duga uvećana je s 45,6% BDP-a (2000) na 107% BDP-a (početkom 2017). Tečaj nacionalne valute ngultruma vezan je uz indijsku rupiju.

Promet

Cestovna mreža duga je 10 578 km (2013), od čega je asfaltirano 28%; glavne su prometnice autocesta, koja prolazi uglavnom središnjim dijelom povezujući istok i zapad (Phuentsholing–Thimphu–Trashigang), i 4 ceste koje dolinama rijeka povezuju sjever i jug. Željeznice nema. Međunarodna je zračna luka Paro.

Novac

Novčana je jedinica ngultrum (Nu; BTN); 1 ngultrum = 100 četruma (chetrum).

Povijest

Prema prvim povijesnim podatcima Tibetanci su se od IX. st. doseljavali u današnji Butan potiskujući starije indijsko stanovništvo. Prva čvršća državna organizacija ustrojava se tek u XVII. st., a obilježava ju podjela na jednako važnu duhovnu i svjetovnu vlast. Zahvaljujući položaju Butan je dugo bio pošteđen od kolonijalnog osvajanja. God. 1772. došao je u sukob s britanskim Istočnoindijskom kompanijom, ali je 1774. sklopljeno primirje. Novi sukobi započeli su nakon britanske okupacije Asama 1826. Tek su 1865. britanske trupe zaposjele ključna mjesta u zemlji, pa je Butan zatražio mir. Potkraj XIX. stoljeća jača moć Ugyena Wangchucka, koji uspijeva srušiti zastarjeli dvojni politički sustav civilne i duhovne vlasti i uspostaviti nasljednu apsolutnu monarhiju (1907. izabran je za prvoga druk gyalpoa – zmajskog kralja; vladao od 1907. do 1926). Sredio je odnose s Britanijom. Na osnovi sporazuma iz 1910. Butan je zadržao unutrašnju autonomiju, a Britanija je preuzela upravljanje vanjskom politikom zemlje. Njegov sin Jigme Wangchuck (vladao od 1926. do 1952) nastavio je politiku centralizacije i modernizacije zemlje. Nakon okončanja britanske vlasti Butan se sve više vezuje za Indiju, koja je ugovorom od 8. VIII. 1949. preuzela britansku ulogu: priznala status samostalnosti Butana, a kralj Jigme pristao je da ga Indija zastupa pred inozemstvom (Indija je 1950. vratila Butanu 83 km² pograničnog područja). Reformama tijekom 1960-ih Butan je promijenio tradicionalno feudalnu strukturu društva. Punu neovisnost stekao je 1971. pa je primljen u UN. Kralj Jigme Singhye Wangchuck naslijedio je 1972. svojega oca Jigmea Dorji Wangchucka. Prema Kini nema sporazumnu granicu, a međudržavne odnose opterećuje i problem tibetskih izbjeglica u Butanu (1970-ih oko 6000). Nepalci u Butanu (oko 35% st.) zahtijevaju 1990. veća politička prava, što je izazvalo nemire. Do 1994. iz Butana je izbjeglo oko 90 000 Nepalaca, a s Nepalom traju pregovori o njihovu povratku. Kralj je 1998. imenovao svoje vijeće i dijelom smanjio vlastite ovlasti. Početkom 2000-ih bili su pogoršani odnosi s Indijom jer su pobunjenici u Assamu djelovali i iz gerilskih uporišta u Butanu (2003. ova su uporišta uglavnom uništena uz pomoć indijske vojske). Potkraj 2006. kralj je abdicirao pa na prijestolje dolazi njegov sin Jigme Khesar Namgyel Wangchuck. Pokrenuo je ograničenu demokratizaciju s dvjema monarhističkim strankama (osnovane 2007); prvi parlamentarni izbori održani su 2008. Tijekom 2008–13. premijer je bio Jigmi Thinley (vođa Butanske stranke mira i napretka), a nakon izbora 2013. premijer je postao Tshering Tobgay (vođa Narodne demokratske stranke). Početkom 2000-ih nastavljaju se pogranični sporovi s Kinom; međudržavni odnosi pogoršani su sredinom lipnja 2017. zbog kineskih građevinskih radova u spornome području Doklam (kineski Donglang), u blizini graničnoga dodira Indije, Kine i Butana (Indija je poduprla butanski suverenitet svojim vojnim snagama; povukla ih je potkraj kolovoza 2017).

Politički sustav

Prema Ustavu od 18. VII. 2008. Butan je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Kralj (druk gyalpo: kralj zmaj), je šef države. Izvršnu vlast ima vlada, koja se sastoji od premijera i ministara. Premijera imenuje monarh, a bira parlament, dok ostale članove vlade bira monarh na prijedlog premijera, a potvrđuje parlament. Vlada ima fiksni mandat od 5 godina. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Chi Tsho), koji se sastoji od Nacionalne skupštine (Tshogdu) i Nacionalnog vijeća (Gyelyong Tshogde). Nacionalna skupština ima 47 zastupnika koje izravno biraju građani za mandat od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Vrhovnu sudbenu vlast ima monarh kroz instituciju Vrhovnoga prizivnog suda. Administrativno je Butan podijeljen na 20 okruga. Nacionalni praznik: Nacionalni dan, 17. prosinca (1907).

Političke stranke

Butanska stranka mira i napretka (Druk Phuensum Tshogpa – akronim DPT), osnovana 2007., monarhistička je i konzervativna stranka. Na prvim izborima 2008. osvojila je apsolutnu parlamentarnu većinu, te je bila vladajuća stranka do izbora 2013 (vođa stranke i premijer do 2013. bio je Jigmi Thinley). Narodna demokratska stranka (engl. People’s Democratic Party – akronim PDP), osnovana 2007., monarhistička je i umjereno konzervativna stranka. Nakon izbora 2008. bila je u oporbi. Pobijedila je na izborima 2013 (od 2009. vođa stranke je Tshering Tobgay, premijer od 2013).

Citiranje:

Butan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/10363>.