Brest [br’est] (do 1921. Brest-Litovsk, 1921–39. polj. Brześć nad Bugiem), grad i upravno središte Brestovske oblasti, Bjelorusija; 309 764 st. (2009). Leži na obalama Buga (Zapadni Bug) i pritoka Muhaveca. Željezničko čvorište i riječna luka na Dnjeparsko-buškom kanalu. Prehrambena, tekstilna, elektronička industrija, proizvodnja strojeva, sagova, građevnog materijala. Sveučilište, kazalište, Muzej obrane brestovske tvrđave 1941. Zračna luka. – Prvi se put spominje 1017. Za nj su se otimali kijevski, poljski i litavski knezovi. Opljačkan za velike provale Mongola 1241., u XIV. st. stradao je od teutonskih vitezova, a u XV. st. napadali su ga i pljačkali krimski Tatari. U njemu je 1596. održan sabor (sinoda) na kojem je dio ukrajinskoga visokog pravoslavnoga klera pristao na uniju s Katoličkom crkvom (Brestlitovska unija). Kod Bresta je, u rujnu 1794., ruski general A. V. Suvorov potukao Poljake. Nakon treće podjele Poljske (1795), Brest je pripao Rusiji. Za I. svjetskog rata gotovo potpuno uništen; nakon I. svjetskog rata nalazio se u granicama Poljske do rujna 1939., kada je na osnovi sporazuma Ribbentrop–Molotov pripojen Bjeloruskoj SSR. Njemačke hitlerovske trupe okupirale su ga 1941., Crvena armija oslobodila ga je 1944.
