botanički vrt, javnosti dostupna ustanova za održavanje dokumentirane zbirke živih biljaka posvećena prikupljanju, uzgoju, očuvanju i izlaganju osobito širokog spektra biljaka koje su označene svojim botaničkim imenima prema znanstvenim kriterijima u svrhu obrazovanja i istraživanja te zaštite bilja. Staklenici, knjižnice, laboratoriji te herbarske i muzejske zbirke često su dio ustanove botaničkoga vrta. Svaki botanički vrt ima svoja posebna područja interesa ovisno o osoblju, lokaciji, opsegu i raspoloživim sredstvima. U svijetu postoji više od 2500 botaničkih vrtova, u kojima se uzgaja približno 90 000 različitih vrsta biljaka (približno 30% ukupno poznatih vrsta, uključujući i neke koje su već izumrle u prirodi). Najčešće su vezani uz fakultete i visoke škole, ili služe kao javni parkovi, ili su samostalne znanstvene ustanove. Bilje u vrtu može biti poredano sistematski (prema filogenetsko-sistematskoj srodnosti), ekološki (zajedno se nalaze biljke analognih prirodnih staništa) i biljnogeografski (biljke su poredane po prirodnim flornim područjima kojima pripadaju). Neki botanički vrtovi osnovani su po fitocenološkim načelima (→ fitocenologija). Uzgoju domaćeg i stranog drveća i grmlja služe arboretumi, koji se često nalaze u sklopu botaničkih vrtova. Planinsko bilje uzgaja se u alpinumima u okviru općih botaničkih vrtova, ili se osnivaju posebni planinski botanički vrtovi za proučavanje planinskog bilja u prirodnim uvjetima. Uz botaničke vrtove izgrađeni su redovito i staklenici za uzgoj biljaka iz drugih klimatskih područja. Najstariji botanički vrt osnovan je oko 1545. u Padovi, a najveći su botanički vrtovi u svijetu Kew Gardens kraj Londona, Jardin des Plantes u Parizu, New York Botanical Garden, »Hortus Bogorensis« na Javi.
U nas je prostranstvom (4,7 ha) i sadržajem (više od 6500 vrsta) najveći Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Utemeljen je po ideji Antuna Heinza, koji je 1889. od Kraljevske zemaljske vlade dobio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. Služi znanstvenoj i nastavnoj svrsi te kao gradski perivoj. Od 1971. zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture. Ostali botanički vrtovi: Botanički vrt ljekovitog bilja »Fran Kušan« (osnovan 1947), vezan uz Farmaceutski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; botanički vrt na Zavižanu na Velebitu (osnovan 1967); Školski botanički vrt Pedagoške akademije u Splitu (osnovan 1951), botanički vrt na otoku Lokrumu kraj Dubrovnika (osnovan 1959) i Biokovski botanički vrt Kotišina (osnovan 1984). (→ vrtna umjetnost)
