bodrogkeresztúrska kultura

bodrogkeresztúrska kultura [bɔ'drɔkkεrεstu:r~], eneolitička kultura, nazvana po nalazištu Bodrogkeresztúru, koja se u drugoj polovici IV. tisućljeća pr. Kr. razvijala u donjem toku Bodroga u Madžarskoj, odakle se širila na sjever do istočne Slovačke, na jug do Save i Dunava, na istok do obronaka Karpata, a na zapad do Blatnoga jezera i sjeveroistočne Hrvatske. Nalazišta: Batajnica, Belegiš, Gomolava, Progar, Senta, Surčin, Vršac i dr. Živjelo se od stočarstva i lova; naselja su bila kratkotrajna. Bilo je razvijeno kovinarstvo: oruđe i oružje od bakra, nakit od zlata. Istražen je velik broj uglavnom malih nekropola s grobovima u kojima su kosturi bili u zgrčenu položaju. Većina keramičkih posuda nije bila dekorirana, a pojedine su bile ukrašavane urezima s inkrustacijom u obliku šahovskih polja ili izlomljenih vrpca.

bodrogkeresztúrska kultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8332>.