Bilbao [bilβa'o] (španjolski; baskijski Bilbo), glavni grad i luka baskijske pokrajine Bizkaia (španjolski Vizcaya), sjeverna Španjolska; 345 141 st. (2015). Leži na obalama kanalizirane rijeke Nervión (baskijski Nerbioi), 14 km udaljen od Biskajskog zaljeva. Stari dio grada sa srednjovjekovnim arhitektonskim obilježjima (gotička katedrala Santiago iz XIV. st.; crkva San Antón iz XV–XVI. st.; San Nicolás de Bari iz XIV. st., pregrađena u XVIII. st.) leži na desnoj obali Nervióna, a nekadašnja industrijska predgrađa na lijevoj obali od 1990-ih su preuređena u parkove i javne (čuveni Guggenheimov muzej izgrađen 1991–97. prema projektu američkog arhitekta Franka Owena Gehryja; kulturni centar Azkuna i dr.) i privatne građevine. Bilbao je vrlo jako bankarsko i financijsko središte (nekadašnje Banco de Bilbao i Banco de Vizcaya, danas Banco Bilbao Vizcaya Argentaria, i dr.), trgovačko (izložbeni centar u obližnjem Barakaldu) te kulturno-prosvjetno središte, sa sveučilištima (najstarije osnovano 1886) i visokim školama, kazalištima i muzejima (galerija sa zbirkom slika Francisca Joséa de Goye, Guggenheimov muzej i dr.). Počeo se jače razvijati od druge polovice XIX. st., kada je postao luka za izvoz željezne rude (hematita) iz bogatih ležišta u okolici i metalurgijskih proizvoda u Veliku Britaniju. Jako je industrijsko središte; metalurgija (sirovo željezo i čelik), strojogradnja, brodogradnja, rafinerija nafte, kemijska (eksplozivi, automobilske gume, plastične mase), automobilska, drvna, tekstilna, keramička industrija. U metalurgiji, brodogradnji i lučkome robnom prometu (29,6 milijuna tona, 2013) Bilbao zauzima jedno od vodećih mjesta u zemlji. Jako je baskijsko turističko središte. Međunarodna zračna luka. – Osnovan 1300., kralj Alfons XI. podijelio mu povlastice 1334. Već u XIV. i XV. st. važna je pomorska luka. U XVII. st. često stradao od pomorskih prepada. U vlasti je Francuza 1795. i 1808. Opsjedali su ga karlisti 1834., 1835. i 1873. Za Španjolskog građanskog rata na strani je Republike i sjedište autonomne baskijske vlade. Nakon žestokih borbi s republikancima osvojile ga postrojbe generala Franca (1937), koji je ukinuo baskijsku autonomiju.
