Payne-Gaposchkin [pẹin gəpɔ'škin], Cecilia, britansko-američka astrofizičarka (Wendover, 10. V. 1900 – Cambridge, Massachusetts, 7. XII. 1979). Dovršila je studij fizike na Sveučilištu u Cambridgeu 1923., ali nije mogla diplomirati jer Cambridge nije davao diplome studenticama do 1948. te je iste godine otišla u SAD gdje je upisala diplomski studij astronomije na Harvardovu sveučilištu i doktorirala 1925. U zvjezdarnici Harvardova sveučilišta bavila se istraživanjem zvjezdanih spektara i atmosfera zvijezda. Otkrila je da su spektralni razredi zvijezda povezani s temperaturama atmosfera zvijezda i da su zvijezde načinjene uglavnom od vodika i helija, tj. da je vodik najrasprostranjeniji kemijski element u svemiru. Protumačila je spektar Sunca i proučavala spektre promjenjivih zvijezda, pridonijela shvaćanju evolucije zvijezda. Njezina doktorska disertacija Atmosfere zvijezda (Stellar Atmospheres) smatra se najboljom ikad napisanom doktorskom disertacijom iz astronomije, a ostala su joj važnija djela: Zvijezde velikoga sjaja (The Stars of High Luminosity, 1930), Promjenjive zvijezde (Variable Stars, 1938), Promjenjive zvijezde i galaktička struktura (Variable Stars and Galactic Structure, 1954). Bila je članica Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1943). Po njoj je nazvan planetoid glavnoga planetoidnoga pojasa (2039 Payne-Gaposchkin).
