ledeno doba ili glacijalno doba (također oledba), razdoblje u geološkoj prošlosti Zemlje, obilježeno intenzivnim zaleđivanjem. Najstarijih tragova oledbi ima iz donjeg algonkija (prije 750 milijuna godina), donjega kambrija (prije 550 milijuna godina), gornjega kambrija (prije 500 milijuna godina) i perma (prije 260 milijuna godina). Posljednja oledba bila je u pleistocenu (prije 600 do 700 tisuća godina), s maksimumom posljednjega glacijala prije 50 000 godina. Tijekom posljednjega ledenoga doba u pleistocenu, smjenjivala su se hladna ledena (glacijali) i toplija međuledena doba (interglacijali). U alpskome prostoru utvrđene su 4 oledbe, nazvane po bavarskim rječicama: Günz, Mindel, Riss i Würm. U sjevernoj Europi utvrđena su 4 glacijala: Laba, Elster, Saale i Visla. U Sjevernoj Americi utvrđeno je 5 ledenih doba: Pre-Nebraska, Nebraska, Kansas, Illinoian i Wisconsin. Na prostoru Balkana pronađeni su tragovi pleistocene glacijale u Karpatsko-balkanskome luku i Dinarskome gorju (Prokletije, Prenj, Lovćen, Orjen, Sinjajevina, Durmitor, Šara, Jakupica itd.). Prema teoriji M. Milankovića, zahladnjivanje bi bilo posljedica periodičnoga kolebanja nagiba i ekscentričnosti ekliptike Zemlje te rezultat promjena u astronomskoj duljini paralele. (→ kvartar)
